Statistics Explained

Archive:Poljoprivredni proizvodi

Article archived on 30/03/2017

Podaci dobiveni u prosincu 2014. i siječnju 2015. Najnoviji podaci: Dodatni podaci Eurostata, glavne tablice i baza podataka. Planirano ažuriranje članka: ožujak 2017.
Grafikon 1.: Proizvodnja najvažnijih poljoprivrednih kultura, EU-28, 2012. i 2013. (1)
(u tisućama tona) – Izvor: Eurostat (apro_cpp_crop)
Grafikon 2.: Proizvodnja žitarica, EU-28, 2013 (1)
(%, temeljeno na tonama) – Izvor: Eurostat (apro_cpp_crop)
Tablica 1.: Proizvodnja poljoprivrednih kultura, 2013.
(u tisućama tona) – Izvor: Eurostat (apro_cpp_crop)
Grafikon 3.: Proizvodnja rajčice, 2013.
(u milijunima tona) – Izvor: Eurostat (apro_cpp_crop)
Grafikon 4.: Proizvodnja jabuka, 2013.
(u milijunima tona) – Izvor: Eurostat (apro_cpp_crop)
Grafikon 5.: Potrošnja punomasnog mlijeka, EU-28, 2013 (1)
(%) – Izvor: Eurostat (apro_mk_pobta)
Tablica 2.: Poljoprivredna proizvodnja koja se odnosi na uzgoj životinja, 2013
(u tisućama tona) – Izvor: Eurostat (apro_mk_pobta) i (apro_mt_pann)

Diljem Europe postoji velika raznolikost prirodnih okoliša, klimatskih uvjeta, gospodarskih uvjeta i poljodjelskih praksi. Te se razlike odražavaju u širokoj ponudi proizvoda namijenjenih prehrani ljudi, zahranu za životinje i za niz sirovina za neprehrambene proizvode. Poljoprivredni proizvodi pridonose kulturnom identitetu europskih stanovnika i regija.

Glavni statistički nalazi

Kulture

U 2013. godini 28 država članica EU-a proizvelo je 306 milijuna tona žitarica (uključujući rižu). To je najviša razina proizvodnje nakon vrhunca ostvarenog 2008. godine. U 28 država članica EU-a proizvodnja žitarica 2013. bila je 20,9 milijuna tona veća od proizvodnje 2012. (+7,3 %).

Razina proizvodnje šećerne repe 2013. godine za 28 država članica EU-a dosegla je 109,1 milijun tona, što iznosi 5,7 milijuna tona manje nego prethodne godine. Proizvodnja druge najvažnije korijenasto-gomoljaste kulture u EU-28 – krumpira – iznosila je 53,9 milijuna tona.

Posljednjih je godina proizvodnja uljarica u porastu, uglavnom zbog povećanog korištenja uljarica u proizvodnji biogoriva. Uljana repica i repa te sjemenke suncokreta glavne su vrste uljarica koje se proizvode u EU-28. U 2013. proizvedeno je 21,0 milijuna tona uljane repice i repe, što je znatno veća količina od one iz 2012. godine (+9,2 %). Za usporedbu, procjenjuje se da je 2013. u EU-28 proizvedeno 9,2 milijuna tona suncokreta.

Na grafikonu 2. prikazana je raščlamba proizvodnje žitarica u EU-28 za 2013. Gotovo polovina (46,9 %) ukupne proizvodnje žitarica odnosi se na pšenicu, oko petina ukupne proizvodnje je kukuruz (21,4 %) i petina je ječam (20,0 %).

Francuska i Njemačka su daleko najveći proizvođači žitarica i šećerne repe među 28 država članica EU-a. Te dvije države zajedno proizvode malo iznad polovine (51,9 %) ukupne proizvodnje šećerne repe i gotovo dvije petine žitarica (37,6 %) proizvedenih 2013. godine (vidjeti Tablicu 1.). Njihov zajednički udio u proizvodnji uljarica – odnosno uljane repice, repe i sjemenki suncokreta – iznosi gotovo dvije petine proizvodnje u EU-28 (39,1 %).

Proizvodnja krumpira je ravnomjernije raspoređena među državama članicama EU-a. Najveća proizvodnja zabilježena je u Njemačkoj (17,9 % ukupne proizvodnje EU-28), a proizvodnje u Poljskoj, Francuskoj, Nizozemskoj i Ujedinjenoj Kraljevini svaka zasebno iznose između 13,2 % i 10,6 %.

U 28 država članica EU-a najvažnije povrtlarske kulture u pogledu razine proizvodnje su rajčica, luk i mrkva. Ukupna proizvodnja rajčice u državama članicama EU-a iznosila je 2013. 14,9 milijuna tona. Italija i Španjolska najveći su proizvođači rajčice među državama članicama EU-a te zajedno proizvode 60,3 % ukupne proizvodnje.

Najvažnije voćarske kulture u pogledu razine proizvodnje u 28 država članica EU-a su jabuka i naranča. Proizvodnja je jabuka rasprostranjena diljem EU-a, iako se nekoliko istočnoeuropskih država članica ističe znatnim proizvedenim količinama, posebno Poljska. Doista, među 28 država članica EU-a Poljska je najveći proizvođač jabuka 2013. čija je proizvodnja malo veća od četvrtine (25,6 %) proizvodnje u EU-28. U proizvodnji jabuka Italija i Francuska zauzimaju drugo i treće mjesto s pojedinačnim udjelima od 18,5 % odnosno 17,4 %.

Meso i mlijeko

Struktura mljekarstva država članica EU-a razlikuje se po veličini poljoprivrednih gospodarstava i mliječnih stada, kao i prinosa mlijeka. Na grafikonu 5. prikazano je kako je 36,2 % punomasnog mlijeka u 28 država članica EU-a 2013. iskorišteno za proizvodnju sira, a drugi najveći udio (28.1 %) otpada na proizvodnju maslaca; gotovo četvrtina punomasnog mlijeka upotrijebljenog u EU-28 iskorišteno je za proizvodnju konzumnog mlijeka (12.1 %) ili vrhnja (12.0 %).

Na tablici 2. prikazan je sažetak raspona različitih poljoprivrednih proizvoda životinjskog podrijetla. Ukupna količina prikupljenog kravljeg mlijeka u EU-28 2013. godine iznosila je oko 141 milijun tona. Njemačka i Francuska zabilježile su najveće količine prikupljenog kravljeg mlijeka 2013. godine te su također zabilježile najveću proizvodnju maslaca i sira; te dvije države zajedno su pridonijele s između 38 % i 46 % ukupne proizvodnje.

Glavni mesni proizvod u EU-28 je svinjsko meso (21,9 milijuna tona 2013.) čija ukupna proizvodnja gotovo trostruko premašuje proizvodnju govedine/teletine (7,3 milijuna tona); proizvodnja ovčjeg mesa u EU-28 je na relativno skromnoj razini (0,7 milijuna tona).

Četvrtina (24,9 % ili gotovo 5,5 milijuna tona) proizvodnje svinjskog mesa u EU-28 2013. ostvarena je u Njemačkoj, a sljedeći najveći proizvođači su Španjolska (15,6 %) i Francuska (8,8 %). Znatan udio proizvodnje imaju i Poljska sa 7,7 % te Danska sa 7,2 %. Gotovo jedna petina (19,4 % ili 1,4 milijuna tona) proizvodnje govedine/teletine u EU-28 2013. godine ostvarena je u Francuskoj, a slijede ju Njemačka (15,2 %), Italija (11,8 %) i Ujedinjena Kraljevina (11,7 %); Irska je izvijestila o svom velikom udjelu (7,1 %) u proizvodnji goveđeg mesa u EU-28. Ujedinjena Kraljevina zauzimala je 2013. vodeći položaj u proizvodnji ovčjeg mesa (gotovo 0,3 milijuna tona) s udjelom od 40,7 % ukupne proizvodnje 2013. godine u EU-28, a zatim slijede Španjolska (16,6 %), Francuska (11,2 %), Grčka (8,5 %) i Irska (8,1 %).

Izvori i dostupnost podataka

Godišnji statistički podaci o proizvodnji određenih kultura obuhvaćeni su Uredbama Vijeća, iako se podaci za voće i povrće prikupljaju u okviru raznih neformalnih sporazuma s državama članicama EU-a.

Statistički podaci o proizvodnji kultura odnose se na prikupljenu količinu. Proizvodnja poljoprivrednih kultura jednaka je prikupljenoj proizvodnji te obuhvaća prodane količine, kao i količine izravno konzumirane na farmama, gubitke i otpad na poljoprivrednom gospodarstvu te gubitke tijekom prijevoza, skladištenja i pakiranja.

Statistički podaci za mliječne i mesne proizvode prikupljaju se u skladu sa zakonodavstvom Zajednice. Proizvodnja mlijeka obuhvaća poljoprivrednu proizvodnju kravljeg, ovčjeg, kozjeg i bivoljeg mlijeka. Pravi se razlika između mlijeka koje su prikupile mljekare i proizvodnje mlijeka na poljoprivrednim gospodarstvima. Prikupljanje je mlijeka samo dio ukupne upotrebe proizvodnje mlijeka na poljoprivrednim gospodarstvima, a ostatak upotrebe općenito se odnosi na vlastitu konzumaciju, izravnu prodaju, obradu na gospodarstvu i hranu za životinje.

Proizvodnja mesa temelji se na djelatnosti klaonica u pogledu mesa primjerenog za prehranu ljudi. Masa trupa težina je hladnog trupa zaklane životinje, a njezina se precizna definicija razlikuje ovisno o vrsti predmetne životinje.

Kontekst

Informacije o poljoprivrednim proizvodima mogu se koristiti za analiziranje kretanja na poljoprivrednim tržištima kako bi se olakšalo razlikovanje između ciklusa i promjena u proizvodnim obrascima; ti statistički podaci također se mogu koristiti za proučavanje kako tržište reagira na mjere politika. Podaci o poljoprivrednoj proizvodnji također daju uvid u informacije na strani ponude čime se postiže dublje razumijevanje kretanja cijena koja su od posebnog interesa za trgovce i analitičare tržišta poljoprivrednih proizvoda.

U listopadu 2007., Vijeće je usvojilo Uredbu o uspostavljanju zajedničke organizacije poljoprivrednih tržišta (Uredba 1234/2007). Svrha je Uredbe smanjenje količine zakonodavstva u poljoprivrednom sektoru, unaprjeđenje zakonodavne transparentnosti i povećanje dostupnosti poljoprivrednih politika. Između početka 2008. i početka 2009. godine jedinstvena zajednička organizacija tržišta zamijenila je 21. pojedinačno tržište za niz različitih proizvoda poput voća i povrća, žitarica, mesa, jaja, mliječnih proizvoda, šećera ili vina. Sveobuhvatne reforme zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) provedene su tijekom 2003., 2008. i 2013. godine. Reforme iz prosinca 2013. obuhvaćaju četiri Uredbe, uključujući Uredbu 1308/2013 koja se odnosi na mjere u vezi s poljoprivrednim proizvodima.

Vidjeti također

Dodatni podaci Eurostata

Publikacije

Glavne tablice

Poljoprivredna proizvodnja (t_apro)
Biljni proizvodi (t_apro_cp)
Mlijeko i mliječni proizvodi (t_apro_mk)
Stočarstvo i meso (t_apro_mt)
Regionalni poljoprivredni statistički podaci (t_agr_r)

Baza podataka

Poljoprivredna proizvodnja (apro)
Biljni proizvodi (apro_cp)
Peradarstvo (apro_ec)
Mlijeko i mliječni proizvodi (apro_mk)
Stočarstvo i meso (apro_mt)

Posebni odjeljak

Metodologija / Metapodaci

Izvorni podaci za tablice i grafikone (MS Excel)

Ostale informacije

  • Statistički podaci o kulturama uređeni su:
  • Uredbom 837/90 o statističkim podacima koje države članice moraju dostavljati o proizvodnji žitarica;
  • Uredbom 959/93 o statističkim podacima koje moraju dostavljati države članice o usjevima osim žitarica (na engleskom);
  • Uredbom 543/2009 o statistici usjeva (na engleskom).
  • Statistički podaci o mlijeku i mliječnim proizvodima uređeni su:
  • Statistički podaci o stočarstvu i mesu uređeni su:
  • Uredbom 1165/2008 od 19. studenoga 2008. o statističkim podacima o stočarstvu i mesu i o stavljanju izvan snage Direktiva Vijeća 93/23/EEZ, 93/24/EEZ i 93/25/EEZ.

Vanjske poveznice