Archive:Statistički podaci u području turizma

Podaci iz siječnja 2020.

Planirano ažuriranje članka: ožujak 2021.

This Statistics Explained article has been archived on 6 April 2021.

Highlights

U 2018. više od polovine ukupnog broja noćenja nerezidenata u EU-u provedeno je u Španjolskoj, Italiji i Francuskoj.

Španjolska je 2018. bila najčešće turističko odredište u EU-u za ljude koji dolaze iz inozemstva s ostvarenih 301 milijuna noćenja u turističkim smještajnim objektima, što je 23 % ukupnog broja iz EU-a.

64 % rezidenata EU-a putovalo je u privatne svrhe barem jedanput u 2018.

Turistička odredišta – noćenja u turističkim smještajnim objektima, 2018.

U ovom su članku navedeni najnoviji statistički podaci koji se odnose na turizam u Europskoj uniji (EU). Turizam ima važnu ulogu u EU-u zbog svojega gospodarskog potencijala i potencijala za zapošljavanje te zbog utjecaja na društvo i okoliš. Statistički podaci u području turizma upotrebljavaju se za praćenje politike turizma EU-a i za praćenje njegove regionalne politike i politike održivog razvoja.

Tijekom 2016. svako deseto poduzeće u europskom nefinancijskom poslovnom gospodarstvu pripadalo je turističkom sektoru. U tih je 2,4 milijuna poduzeća bilo zaposleno otprilike 13,6 milijuna osoba. Poduzeća u industrijama s djelatnostima povezanima s turizmom zapošljavala su 9,5 % osoba zaposlenih u cijelom nefinancijskom poslovnom gospodarstvu, a 21,7 % osoba bilo je zaposleno u sektoru usluga. Udio turističkog sektora u ukupnom prometu i dodanoj vrijednosti prema faktorskom trošku bio je relativno nizak, a turistički sektor činio je 3,9 % prometa i 5,8 % dodane vrijednosti nefinancijskog poslovnoga gospodarstva.

Full article

Kreveti u EU-27: Italija i Francuska dominiraju

Od svih kreveta u EU-27 36 % koncentrirano je 2018. u Italiji i Francuskoj

Procjenjuje se da je 2018. u EU-27 na raspolaganju bilo više od 600 tisuća turističkih smještajnih objekata kojima se zajedno osigurao gotovo 28,3 milijun kreveta (vidjeti Tablicu 1.). Više od jedne trećine ( 36,1 %) svih kreveta u skupini država EU-27 koncentrirano je u samo dvije države članice EU-a, Italiji i Francuskoj (5,1 milijun kreveta svaka), a slijede Njemačka i Španjolska (3,6 odnosno 3,5 milijuna kreveta).

Tablica 1.: Turistički smještajni objekti, 2018.
Izvor: Eurostat (tour_cap_nat), (tour_occ_ninat) and (tour_occ_nim)

Broj noćenja nerezidenata u EU-27: Španjolska na prvome mjestu

Više od polovine ukupnog broja noćenja nerezidenata u EU-27 provedeno je u Španjolskoj, Italiji i Francuskoj

Posljednjih je godina zabilježen rast broja noćenja u turističkim smještajnim objektima (vidjeti grafikon 1.). Međutim, 2008. i 2009. zabilježeno je kratkotrajno smanjenje broja noćenja u turističkim smještajnim objektima zbog financijske i gospodarske krize; broj turističkih noćenja u EU-27 smanjio se 2008. za 0,2 % i za još 2,8 % tijekom 2009. Tijekom 2010. broj noćenja počeo se oporavljati i na vrhuncu je bio 2018. s 2,8 milijardi noćenja, što je bilo povećanje od 2,7 % u odnosu na 2017.

Grafikon 1.: Noćenja u turističkim smještajnim objektima u skupini država EU-27, EU-27, 2005. – 2018.
(indeks 2005=100)
Izvor: Eurostat (tour_occ_ninat)

Španjolska je 2018. bila najčešće turističko odredište u EU-u za nerezidente (ljude koji dolaze iz inozemstva), ostvarila je 301 milijun noćenja u turističkim smještajnim objektima, što je 22,6 % ukupnog broja iz EU-27 (vidjeti grafikon 2. i grafikon 3.). Gotovo 70 % tih 301 milijun noćenja u Španjolskoj bilo je koncentrirano u tri regije: Canarias (Kanari), Illes Balears (Baleari) i Cataluña (Katalonija), (vidjeti također članak „Statistički podaci u području turizma na regionalnoj razini”).

Četiri najpopularnija odredišta za nerezidente u cijelom EU-u bila su Španjolska, Italija (217 milijuna noćenja), Francuska (141 milijun noćenja) i Grčka (103 milijuna noćenja), u kojima je zajedno ostvareno više od polovine (57,2 %) ukupnog broja noćenja nerezidenata u skupini EU-27. Najmanje popularna odredišta bila su Luksemburg, Litva i Latvija, no pri tumačenju tih vrijednosti treba uzeti u obzir veličinu tih država članica.

Grafikon 2.: Turistička odredišta — noćenja u turističkim smještajnim objektima, 2018.
(milijuni noćenja nerezidenata u zemlji)
Izvor: Eurostat (tour_occ_ninat)

Grafikon 3.: Udio noćenja koje su u smještaju u EU-27 proveli turisti koji su putovali izvan države u kojoj imaju boravište, 2018.
(% svih noćenja u turističkom smještaju u EU-27)
Izvor: Eurostat (tour_occ_ninat)

Broj noćenja (rezidenata i nerezidenata) može se staviti u perspektivu usporedbom s veličinom svake zemlje prema broju stanovnika, čime se dobiva pokazatelj intenziteta turizma. Prema toj mjeri, najpopularnija odredišta u 2018. bila su sredozemna odredišta Hrvatska, Malta i Cipar, s 22, 21 i 20 noćenja po stanovniku (vidjeti grafikon 4.), a odmah iza njih Austrija (14 noćenja po stanovniku), Grčka (11 noćenja po stanovniku) i Španjolska (10 noćenja po stanovniku).

Grafikon 4.: Intenzitet turizma, 2018.
(noćenja rezidenata i nerezidenata u turističkim smještajnim objektima po stanovniku)
Izvor: Eurostat (tour_occ_ninat)

Sudjelovanje u turizmu: više od 90 % rezidenata Finske sudjelovalo je u turizmu

Ukupno 64 % rezidenata EU-a putovalo je u privatne svrhe barem jedanput u 2018.

Procjenjuje se da je otprilike 64,1 % stanovništva EU-27 u dobi od 15 ili više godina 2018. sudjelovalo u turizmu u privatne svrhe – drugim riječima te godine otputovali su na barem jedno privatno turističko putovanje. Među državama članicama EU-a ponovno su zabilježene velike razlike jer se stopa sudjelovanja kretala od 27,0 % u Rumunjskoj do 91,0 % u Finskoj (vidjeti grafikon 5.).

Grafikon 5.: Udio stanovnika koji sudjeluju u turizmu, 2018.
(% stanovništva u dobi od 15 godina ili više)
Izvor: Eurostat (tour_dem_tttot)

Turistička putovanja: rezidenti Luksemburga, Belgije, Malte i Slovenije više su putovali u inozemstvo nego na domaća odredišta

Sedamdeset posto putovanja rezidenata EU-a bilo je unutar njihove države

Procjenjuje se da su 2018. rezidenti (u dobi od 15 godina i više) EU-27 ostvarili 1,1 milijardu turističkih putovanja, u privatne ili poslovne svrhe. Polovinu (54,8 %) ukupnog broja putovanja činila su kratka putovanja u trajanju od jednog do tri noćenja (vidjeti tablicu 2.), dok su 70,5 % svih putovanja činila putovanja na domaća odredišta, a ostatak putovanja u inozemstvo.

Tablica 2.: Turistička putovanja rezidenata
(u dobi od 15 godina i više), 2018.
Izvor: Eurostat (tour_dem_tttot) and (tour_dem_totot)

U četiri države članice EU-a više od polovine ukupnog broja turističkih putovanja tijekom 2018. činila su putovanja na odredišta u inozemstvu. To je bio slučaj u Luksemburgu (98 %), Belgiji (78 %), Malti (72 %) i Sloveniji (61 %). No manje od jedne petine putovanja rezidenata Rumunjske (6 %), Španjolske (11 %), Portugala (12 %), Grčke (13 %) i Bugarske (18 %) bilo je u inozemstvo. Čini se da na te podatke utječe veličina države članice i njezin zemljopisni položaj (manje i sjevernije zemlje zabilježile su veću sklonost svojih rezidenata putovanju u inozemstvo).

Pokazalo se da rezidenti EU-u radije putuju u ljetnim mjesecima - gotovo četvrtina njihovih putovanja bila je u srpnju ili kolovozu (vidjeti također članak „Sezone u turističkoj potražnji”).

Noćenja rezidenata EU-27 u inozemstvu: Luksemburg vodi po broju noćenja po stanovniku

Gotovo polovicu ukupnog broja noćenja u inozemstvu 2018. među rezidentima EU-27 ostvarili su rezidenti Njemačke i Francuske

Rezidenti EU-27 proveli su 2018. otprilike 2,6 milijardi noćenja u inozemstvu na turističkim putovanjima (vidjeti grafikon 6.). Njemački rezidenti ostvarili su 2018. na putovanjima izvan Njemačke 911 milijuna noćenja, dok su rezidenti Francuske u inozemstvu ostvarili 400 milijuna noćenja; rezidenti iz tih dviju država članica EU-a činili su više od pola (51,0 %) ukupnog broja noćenja rezidenata skupine država EU-27 u inozemstvu.

Grafikon 6.: Udio noćenja tijekom odmora Europljana u inozemstvu, prema državi prebivališta turista, 2018.
(% noćenja rezidenata EU-27 u inozemstvu)
Izvor: Eurostat (tour_dem_tntot)

Kada se uzme u obzir veličina zemlje u odnosu na broj stanovnika, Luksemburg je država članica EU-a čiji su rezidenti ostvarili najveći broj noćenja u inozemstvu po stanovniku (u prosjeku 31,3 noćenja 2018.), a nakon njega slijede Švedska (17,2 noćenja) i Cipar (16,5 noćenja). S druge strane spektra nalaze se rezidenti Rumunjske, Grčke, Bugarske i Portugala koji su 2018. u prosjeku u inozemstvu proveli manje od dvije noći (vidjeti grafikon 7.).

Grafikon 7.: Država iz koje se odlazi na turistička putovanja u inozemstvo, 2018.
(prosječni broj noćenja u inozemstvu po stanovniku u dobi od 15 godina ili više)
Izvor: Eurostat (tour_dem_tntot) and (demo_pjanbroad)

Potrošnja u turizmu: njemački rezidenti su najveći potrošači

Najviše su u EU-u na međunarodna putovanja u 2018. potrošili Nijemci, ukupno 80,9 milijardi EUR

Gospodarska važnost međunarodnog turizma može se mjeriti promatranjem omjera prihoda od međunarodnog turizma i BDP-a; to su podaci iz statistike platne bilance i uključuju poslovna i privatna putovanja Udio prihoda od putovanja u BDP-u među državama članicama EU-a bio je 2018. najveći u Hrvatskoj (18,4 %), Cipru (13,9 %) i Malti (12,7 %), čime se potvrđuje važnost turizma u tim zemljama (vidjeti tablicu 3.). Apsolutno najveći prihod od međunarodnog putovanja tijekom 2018. zabilježen je u Španjolskoj (69,0 milijardi EUR), Francuskoj (55,5 milijardi EUR), a slijede Italija (41,7 milijardi EUR) i Njemačka (36,4milijarde EUR).

Tablica 3.: Prihodi i rashodi od putovanja u platnoj bilanci, 2013. – 2017.
Izvor: Eurostat (bop_c6_q), (bop_eu6_q) i (nama_10_gdp)

Njemačka je 2018. zabilježila najveću potrošnju na međunarodna putovanja u ukupnom iznosu od 80,9 milijardi EUR, a nakon nje Francuska (40,5 milijardi EUR),Italija (25,5 milijardi EUR) i Španjolska (22,7 milijardi EUR).

Španjolska je među državama članicama EU-a ostvarila najveći neto prihod od putovanja tijekom 2018. (46,3 milijarde EUR), a Njemačka najveći deficit (-44,5 milijardi EUR).

Izvori podataka za tablice i grafikone

Statistički podaci u području turizma: tablice i grafikoni

Izvori podataka

Turizam se u statističkom kontekstu odnosi na aktivnosti posjetitelja koji putuju na odredište izvan svoje uobičajene sredine na manje od godinu dana. On može imati različite svrhe, uključujući posao, slobodno vrijeme ili neke druge osobne razloge koji ne uključuju zaposlenje kod rezidenta, u kućanstvu ilipoduzeću u posjećenom mjestu.

U srpnju 2011. Europski parlament i Vijeće Europske unije donijeli su novu Uredbu (EU) br. 692/2011 o europskim statistikama o turizmu i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 95/57/EZ; ona je stupila na snagu za referentnu godinu 2012., a njome se od država članica EU-a traži da redovito dostavljaju skup usporedivih statističkih podataka o turizmu.

Statistika turizma u EU-u sastoji se od dvije glavne sastavnice: s jedne strane od statističkih podataka koji se odnose na kapacitet i popunjenost u kolektivnom turističkom smještaju, a s druge strane od statističkih podataka koji se odnose na turističku potražnju. U većini država članica EU-a prvi spomenuti podaci prikupljaju se anketama koje ispunjavaju smještajni objekti, a potonji uglavnom anketama među putnicima na graničnim prijelazima ili anketama među kućanstvima.

Statističkim podacima o kolektivnom turističkom smještajnom kapacitetu obuhvaćen je broj smještajnih objekata, broj soba i broj kreveta. Ti su statistički podaci dostupni prema vrsti objekta ili prema regiji i prikupljaju se svake godine. Statistički podaci o popunjenosti kolektivnih turističkih smještajnih objekata odnosi se na broj dolazaka (u smještajne objekte) i broj noćenja rezidenata i nerezidenata podijeljenih prema vrsti objekta ili regiji; dostupne su godišnje ili mjesečne statističke serije. Osim toga, prikupljaju se i statistički podaci o iskorištenosti soba i kreveta (stope popunjenossti).

Statistički podaci o turističkoj potražnji prikupljaju se u odnosu na broj turističkih putovanja (i broj noćenja na tim putovanjima) i podijeljeni su prema:

odredišnoj zemlji,
svrsi,
duljini boravka,
vrsti smještaja,
mjesecu odlaska,
vrsti prijevoza,
potrošnji.

Ti se podaci analiziraju i prema sociodemografskim značajkama turista:

spol,
dobna skupina,
stupanj obrazovanja (neobvezno),
prihod po kućanstvu (neobvezno),
zaposlenost (neobvezno).

Do 2013. statistički podaci u području turizma bili su ograničeni na barem jedno noćenje; od referentne godine 2014. jednodnevni posjeti također su obuhvaćeni službenom europskom statistikom.

Za analizu turizma mogu se upotrebljavati podaci iz niza ostalih službenih izvora. Ti statistički podaci uključuju:

strukturnu poslovnu statistiku (SPS) i kratkoročnu poslovnu statistiku (STS), koje se mogu upotrijebiti za davanje dodatnih informacija o turističkim tokovima i o gospodarskim rezultatima određenih sektora povezanih s turizmom;

podatke o zaposlenosti u sektoru turističkog smještaja anketa o radnoj snazi (LFS), koji se analiziraju prema radnom vremenu (puno/pola), radnom statusu, dobi, stupnju obrazovanja, spolu, trajnosti i trajanju zaposlenja kod istog poslodavca (godišnji i tromjesečni podaci);
podatke o prihodima i rashodima u pogledu osobnih putovanja iz platne bilance;

prometnu statistiku (na primjer, zračni prijevoz putnika).

Kontekst

Prema publikaciji Svjetske turističke organizacije Ujedinjenih naroda (UNWTO) pod nazivom „International Tourism Highlights” (na engleskom), EU je glavno turističko odredište s četiri države članice među 10 najpopularnijih svjetskih odredišta. Turizmom se može pridonijeti zapošljavanju i gospodarskom rastu te razvoju ruralnih, rubnih i manje razvijenih područja. Zbog toga su potrebni pouzdani i usklađeni statistički podaci u tom području te u širem kontekstu regionalne politike i politike održivog razvoja.

Turizam može imati važnu ulogu u razvoju europskih regija. Infrastrukturom izgrađenom za potrebe turizma pridonosi se lokalnim razvoju, a radnim mjestima koja se otvaraju ili zadržavaju može se spriječiti industrijski ili ruralni pad. Održivi turizam uključuje očuvanje i jačanje kulturnog i prirodnog nasljeđa, od umjetnosti do lokalne gastronomije ili očuvanja bioraznolikosti.

Europska komisija donijela je 2006. Komunikaciju pod nazivom „Obnovljena politika turizma EU-a: Jačanje partnerstva za dobrobit europskog turizma” (COM(2006) 134 final). Njome su obuhvaćeni brojni izazovi koji će utjecati na turizam u nadolazećim godinama, uključujući starenje stanovništva Europe, rast vanjskog tržišnog natjecanja, potražnju potrošača za specijaliziranim turizmom te potrebu za razvojem održive i ekološke turističke prakse. U Komunikaciji se tvrdi da će se konkurentnijom ponudom turizma i održivim odredištima pridonijeti povećanju zadovoljstva turista i osigurati položaj Europe kao vodećeg svjetskog turističkog odredišta. Nakon nje slijedila je u listopadu 2007. još jedna Komunikacija pod nazivom „Plan za održiv i konkurentni europski turizam” (COM(2007) 621 final), u kojoj su predložene aktivnosti u vezi s održivim upravljanjem odredištima, načinima na koje poduzeća mogu osigurati održivost i povećanjem svijesti o pitanjima održivosti među turistima.

U Ugovoru iz Lisabona potvrđena je važnost turizma, istaknuta je posebna nadležnost EU-a u tom području te se dopušta donošenje odluka kvalificiranom većinom. Člankom Ugovora određeno je da EU „dopunjuje djelovanje država članica u sektoru turizma, osobito promicanjem konkurentnosti poduzeća Unije u tom sektoru”. Europska komisija donijela je u lipnju 2010. Komunikaciju „Europa, svjetsko turističko odredište br. ; — novi politički okvir za turizam u Europi” (COM(2010) 352 final). U toj se Komunikaciji nastoji potaknuti koordinirani pristup inicijativa povezanih s turizmom i definirati nov okvir za aktivnosti u cilju povećanja konkurentnosti turizma i njegove sposobnosti za održiv rast. Predložen je niz europskih ili multinacionalnih inicijativa usmjerenih na ostvarenje tih ciljeva, uključujući konsolidaciju socioekonomske baze znanja u području turizma.