Archive:Statistički podaci o informacijskom društvu – kućanstva i pojedinci

This article is outdated and has been archived on 01/09/2017 - for recent information on this topic see the article Digital economy and society statistics - households and individuals .

Podaci dobiveni u lipnju 2015. Najnoviji podaci: Dodatni podaci Eurostata, glavne tablice i baza podataka. Planirano ažuriranje članka: lipanj 2017.

Grafikon 1.: Pristup internetu i širokopojasni internet u kućanstvima, EU-28, 2007. – 2014.
(% svih kućanstava)
Izvor: Eurostat (isoc_pibi_hiac) i (isoc_pibi_hba)

Grafikon 2.: Pristup internetu u kućanstvima, 2009. i 2014.
(% svih kućanstava)
Izvor: Eurostat (isoc_ci_in_h)

Grafikon 3.: Pristup internetu u kućanstvima prema kvartilu prihoda, 2014. (¹)
(% svih kućanstava)
Izvor: Eurostat (isoc_bde15b_h)

Grafikon 4.: Učestalost korištenja internetom, 2014.
(% pojedinaca u dobi od 16 do 74)
Izvor: Eurostat (isoc_ci_ifp_iu) i (isoc_ci_ifp_fu)

Grafikon 5.: Pojedinci koji su se koristili internetom izvan doma ili radnog mjesta, 2012. i 2014. (¹)
(% pojedinaca u dobi od 16 do 74)
Izvor: Eurostat (isoc_cimobi_dev)

Grafikon 6.: Pojedinci koji se koriste internetom za društveno umrežavanje, 2014.
(% pojedinaca u dobi od 16 do 74)
Izvor: Eurostat (isoc_bde15cua)

Grafikon 7.: Korištenje internetskim prostorom za pohranu i razmjenjivanje datoteka, 2014. (¹)
(% pojedinaca u dobi od 16 do 74)
Izvor: Eurostat (isoc_cicci_use)

Grafikon 8.: Pojedinci koji su tijekom razdoblja od 12 mjeseci prije istraživanja internetom naručili robu ili usluge za osobnu uporabu, 2012. i 2014.
(% pojedinaca u dobi od 16 do 74)
Izvor: Eurostat (isoc_ec_ibuy)

U ovom članku pruža se pregled najnovijih statističkih podataka o različitim aspektima informacijskog društva u Europskoj uniji (EU) (na engleskom) s naglaskom na dostupnosti informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) (na engleskom) i njihovoj uporabi u kućanstvima i među pojedincima. Razvoj informacijskog društva smatra se ključnim za zadovoljavanje potreba društva i gospodarstva EU-a.

Informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) utječu na svakodnevni život pojedinaca na razne načine, na poslu i u kući, primjerice kad je riječ o internetskoj komunikaciji ili kupovini. Politikama EU-a obuhvaćeno je sve od uređivanja cjelokupnih područja kao što je e-trgovina do nastojanja da se zaštiti privatnost pojedinca.

Glavni statistički nalazi

Pristup internetu

Informacijske i komunikacijske tehnologije postale su vrlo dostupne stanovništvu, kako u pogledu pristupa tako i cjenovno. Granica je pređena 2007. kad je većina (55 %) kućanstava (na engleskom) u skupini država EU-28 (na engleskom) imala pristup internetu (na engleskom). Taj se udio nastavio povećavati i u 2014. dostigao je 81 %, odnosno 2 postotna boda više nego u 2013.

Široko raširen i cjenovno pristupačan širokopojasni internet (na engleskom) jedan je od načina promicanja društva znanja i informirane javnosti. Širokopojasni pristup bio je najčešći oblik pristupa internetu u svim državama članicama EU-a: njime se koristilo 78 % kućanstava u skupini država EU-28 tijekom 2014., odnosno 36 postotnih bodova više u odnosu na 2007. (vidjeti grafikon 1.).

Najveći postotak (96 %) kućanstava s pristupom internetu zabilježen je 2014. u Luksemburgu i Nizozemskoj (vidjeti grafikon 2.), dok je u Danskoj, Finskoj, Švedskoj i Ujedinjenoj Kraljevini zabilježeno da je barem 9 od 10 kućanstava imalo pristup internetu 2014. Država članica EU-a s najnižim udjelom kućanstava s pristupom internetu je Bugarska (57 %). Međutim, između 2009. i 2014. broj kućanstava s pristupom internetu u Bugarskoj naglo se povećao za 27 postotnih bodova, a to je povećanje, među državama članicama, premašila jedino Grčka (28 postotnih bodova). Povećanje u Turskoj bilo je malo veće i iznosilo je 30 postotnih bodova. Češka, Rumunjska, Estonija, Španjolska, Mađarska i Italija također su zabilježile povećanja od 20 postotnih bodova ili više u istom vremenskom razdoblju. Nije iznenađujuće da je relativno mali rast zabilježen u nekoliko država članica koje su bile već blizu zasićenja, kao što su Švedska i Nizozemska, iako je Litva zabilježila drugo najniže povećanje (6 postotnih bodova) unatoč relativno niskom udjelu pristupa internetu (66 % 2014.).

Na grafikonu 3. prikazano je da razina prihoda može utjecati na razinu pristupa internetu u kućanstvima. Za skupinu država EU-28 udio kućanstava s pristupom internetu 2014. kretao se od 60 % među kućanstvima u prvom kvartilu prihoda (25 % kućanstava s najnižim prihodima) te se povećavao u drugom i trećem kvartilu prihoda do 97 % među kućanstvima u četvrtom kvartilu prihoda (25 % kućanstava s najvišim prihodima). Svaka država članica EU-a pokazala je isti osnovni uzorak, odnosno udio pristupa internetu najniži je u kućanstvima u prvom kvartilu prihoda te se povećava u svakom kvartilu do vrhunca u kućanstvima u četvrtom kvartilu prihoda. Nije iznenađujuće da su države članice s visokom ukupnom stopom pristupa internetu, kao što su Nizozemska i Luksemburg, prijavile relativno male razlike u pristupu internetu među kvartilima prihoda. S druge strane, veće razlike zabilježene su uglavnom među onim državama članicama s nižim ukupnim razinama pristupa internetu, većinom u južnim i istočnim državama članicama EU-a i u baltičkim državama članicama (na engleskom).

Među kućanstvima u četvrtom kvartilu prihoda, razlike među državama članicama u odnosu na udio kućanstava s pristupom internetu bile su relativno male: od 93 % u Bugarskoj do 100 % u Luksemburgu, a samo Italija (90 %; podaci iz 2013.) i Rumunjska (85 %) bile su ispod tog raspona. Među kućanstvima u prvom kvartilu prihoda, razlike među državama članicama u odnosu na udio kućanstava s pristupom internetu bile su puno veće. Udjeli su se kretali od 29 % u Rumunjskoj i Litvi do 89 % u Luksemburgu i Nizozemskoj, a samo Bugarska (15 %) nalazila se ispod tog raspona.

Korištenje internetom

Od početka 2014. malo više od tri četvrtine (78 %) svih pojedinaca u skupini država EU-28 u dobi od 16 do 74 godine koristilo se internetom (barem jednom u tri mjeseca prije datuma provođenja ankete). U Danskoj, Luksemburgu, Nizozemskoj, Finskoj, Švedskoj i Ujedinjenoj Kraljevini 9 od 10 stanovnika koristilo se internetom. S druge strane, u Portugalu, Grčkoj, Italiji, Bugarskoj i Rumunjskoj internetom se koristilo manje od dvije trećine svih stanovnika u dobnoj skupini od 16 do 74 godine.

Udio stanovnika skupine država EU-28 koji se nikad nisu koristili internetom bio je 18 % 2014., odnosno 2 postotna boda manje u odnosu na prethodnu godinu te 30 % manje u odnosu na 2009. Jedan od ciljeva digitalne agende (na engleskom) je da do 2015. ne smije biti više od 15 % stanovnika skupine država EU-28 koji se nikad nisu koristili internetom.

Gotovo dvije trećine (65 %) pojedinaca pristupalo je svakodnevno internetu tijekom 2014. (vidjeti grafikon 4.), a dodatnih 10 % koristilo se njime najmanje jednom tjedno (ali ne svakodnevno). Prema tome, 75 % pojedinaca bili su redoviti korisnici (najmanje jednom tjedno) interneta, što je razina korištenja kojom se – godinu dana prije roka – zadovoljava cilj digitalne agende od 75 % (koji je utvrđen za 2015.). Udio svakodnevnih korisnika interneta u EU-u kretao se od 60 % u Rumunjskoj i 76 % u Češkoj i Poljskoj do 90 % u Nizozemskoj, Luksemburgu (92 %) i Italiji (94 %). I iz Norveške (93 %) i Islanda (95 %) prijavljeni su veliki udjeli svakodnevnih korisnika internetom među svim korisnicima.

Grafikon 5. sadržava pregled korištenja mobilnim internetom (na engleskom), odnosno korištenja internetom na prijenosnom računalu ili ručnom uređaju spajanjem na mobilnu mrežu ili bežično izvan doma ili radnog mjesta. Na grafikonu su uspoređeni podaci za 2012., kada se 36 % pojedinaca u dobi od 16 do 74 godine u skupini država EU-28 koristilo mobilnim uređajem za pristup internetu, s podacima za 2014., do kada je taj udio porastao na 51 %. Uređaji kojima se najčešće pristupalo internetu bili su mobilni ili pametni telefoni, prijenosna računala, notebook računala, netbook računala ili tableti. U Švedskoj, Danskoj i Ujedinjenoj Kraljevini 2014. zabilježen je najviši udio korisnika mobilnog interneta uz otprilike tri četvrtine pojedinaca u dobi od 16 do 74 godine koji se koriste internetom dok su u pokretu. S druge strane, otprilike jedna četvrtina pojedinaca u Bugarskoj, Rumunjskoj i Italiji koristila se internetom izvan doma ili radnog mjesta.

Jedna od najčešćih aktivnosti na internetu u skupini država EU-28 2014. bilo je društveno umrežavanje. Gotovo polovina (46 %) pojedinaca u dobi od 16 do 74 godine koristilo se internetom za društveno umrežavanje, primjerice Facebookom ili Twitterom.

Najmanje 6 od 10 osoba u Danskoj, Švedskoj, Mađarskoj, Luksemburgu i Ujedinjenoj Kraljevini koristilo se stranicama društvenih mreža, a tako je bilo i u Islandu i Norveškoj. Udio Nizozemske (59 %) bio je samo malo manji od te razine. Na drugom kraju nalazile su se četiri države članice EU-a u kojim se manje od 4 od 10 osoba koristilo takvim stranicama, odnosno Francuska, Poljska, Italija i Rumunjska, a to je bio slučaj i u Turskoj.

Uporaba računalstva u oblaku za pohranu i razmjenjivanje datoteka

Usluge utemeljene na tehnologiji računalstva u oblaku omogućuju korisnicima pohranu datoteka ili uporabu softvera na internetskom poslužitelju. Usluge računalstva u oblaku nova su pojava za razliku od web aplikacija za društveno umrežavanje, slušanje glazbe ili gledanje filmova. Jedan od glavnih izazova kod mjerenja korištenja uslugama oblaka jest jasno razlikovanje tih i drugih internetskih usluga. Na grafikonu 7. prikazana su dva pokazatelja koja se odnose na uporabu usluga oblaka za pohranu i razmjenu datoteka. Tijekom 2014. jedan od pet (21 %) pojedinaca u dobi od 16 do 74 godine u skupini država EU-28 pohranjivao je datoteke u internetskom prostoru za pohranu, odnosno koristio se uslugama oblaka. Više od jedne trećine pojedinaca u Nizozemskoj, Švedskoj, Luksemburgu, Ujedinjenoj Kraljevini i Danskoj koristilo se internetskim prostorom za pohranu datoteka, dok je u Litvi, Poljskoj i Rumunjskoj te usluge upotrebljavalo manje od svakog desetog pojedinca.

Za razliku od drugih oblika elektroničke razmjene datoteka, internetski prostor za pohranu rjeđe se koristio u tu svrhu, što se vidi i iz detaljnijih rezultata (vidjeti članak internet and cloud services (na engleskom)). Dok se 15 % stanovništva EU-a 2014. koristilo internetskim prostorom za razmjenu datoteka, veći udio koristio se aplikacijama za e-poštu (44 %), USB-ovima, DVD-ovima ili Bluetoothom (30 %) ili osobnim internetskim stranicama i stranicama društvenih mreža (28 %). Većina korisnika oblaka cijenila je lakoću pristupanja datotekama s nekoliko uređaja ili lokacija. Znatan broj stanovnika, međutim, još ne zna da usluge oblaka postoje unatoč tome što su korisnici interneta. Glavni čimbenik koji je sprječavao korisnike interneta koji su znali da te usluge postoje da se njima koriste bila je zabrinutost zbog sigurnosti i privatnosti.

Naručivanje robe i usluga

Udio pojedinaca u dobi od 16 do 74 godine u skupini država EU-28 koji naručuju robu ili usluge internetom za privatnu uporabu povećao se i 2014. dostigao je 50 %, odnosno 6 postotnih bodova više u odnosu na 2012. (vidjeti grafikon 8.). Prema tome, cilj digitalne agende u skladu s kojim se nastoji postići da do 2015. 50 % stanovništva kupuje internetom ostvaren je godinu dana ranije. Više od dvije trećine stanovnika Ujedinjene Kraljevine, Danske, Švedske, Luksemburga, Nizozemske, Njemačke i Finske naručivalo je robu ili usluge internetom. Međutim, u Italiji i Bugarskoj taj udio nije premašivao petinu stanovništva, a u Rumunjskoj je otprilike jedna desetina stanovnika naručivala robu ili usluge internetom. Promatrano u postocima, najveće povećanje od 2012. do 2014. uočeno je u Estoniji gdje je zabilježen rast od 26 postotnih bodova, s 23 % 2012. na 49 % 2014. Drugo najveće povećanje u EU-u zabilježeno je u Češkoj (11 postotnih bodova), a u Islandu je uočeno povećanje od 12 postotnih bodova.

Izvori i dostupnost podataka

Brze tehnološke promjene u područjima povezanima s internetom i drugim novim primjenama IKT-a predstavljaju izazove za izradu statističkih podataka. U tom području zabilježen je znatan napredak te se statistički alati prilagođavaju kako bi se zadovoljili novi zahtjevi za podacima. Statistički podaci za to područje ponovno se ocjenjuju svake godine kako bi se zadovoljile potrebe korisnika i držao korak s brzim tehnološkim promjenama.

Taj se pristup primjenjuje i u Eurostatovoj (na engleskom) anketi o korištenju informacijskom i komunikacijskom tehnologijom u kućanstvima i među pojedincima (na engleskom). Svrha je te godišnje ankete utvrditi referentne vrijednosti za promjene koje su potaknute razvojem informacijskih i komunikacijskih tehnologija, praćenjem promjena u ključnim varijablama tijekom vremena i detaljnim razmatranjem drugih aspekata u određenom trenutku. Anketa je u početku bila usmjerena na pitanja pristupa i povezanosti, no kasnije je područje razmatranja prošireno na niz tema (primjerice, e-upravu (na engleskom) i e-trgovinu) te socioekonomsku analizu (uključujući regionalnu raznolikost, posebnosti povezane sa spolom, dobne razlike, obrazovanje i zaposlenost (na engleskom) odnosno nezaposlenost pojedinca). I područje istraživanja u odnosu na različite tehnologije prilagođeno je kako bi se obuhvatile nove skupine proizvoda i sredstva kojima se krajnjim korisnicima omogućuje pristup komunikacijskim tehnologijama.

Obuhvaćeno područje i definicije

Anketom su obuhvaćena kućanstva u kojima barem jedan član pripada dobnoj skupini od 16 do 74 godine. Pristup internetu kućanstava odnosi se na postotak kućanstava koja imaju pristup internetu čime se omogućuje svim članovima tog kućanstva da se, ako žele, od kuće mogu koristiti internetom, makar i da samo pošalju poruku e-pošte.

Definicijom korisnika interneta (na engleskom) obuhvaćeni su svi pojedinci u dobi od 16 do 74 godine koji su se služili internetom tijekom razdoblja od tri mjeseca prije predmetne ankete. Redoviti korisnici interneta su pojedinci koji su se internetom služili u prosjeku barem jednom tjedno tijekom razdoblja od tri mjeseca prije predmetne ankete.

Referentno razdoblje za ovu anketu bilo je prvo tromjesečje 2014., a anketa je u većini zemalja provedena u drugom tromjesečju. Poseban modul o računalstvu u oblaku bio je dio istraživanja provedenog 2014., a modul o korištenju mobilnim internetom bio je dio istraživanja provedenog 2012.

Najčešće korištene žične tehnologije za pristup internetu bile su širokopojasni i analogni pristup internetu preko obične ili ISDN telefonske linije. Širokopojasnim internetom obuhvaćene su digitalne pretplatničke linije (DSL) (na engleskom), a njegovim korištenjem primjenjuje se tehnologija prijenosa podataka velikom brzinom. Po definiciji, širokopojasne linije su linije koje imaju veći kapacitet nego ISDN, dakle najmanje 144 kbit/s. Za pristup internetu od kuće najviše se upotrebljavaju stolna i prijenosna računala.

Korištenje mobilnim internetom definira se kao korištenje internetom izvan doma ili radnog mjesta na prijenosnim računalima ili ručnim uređajima preko mreža mobilne telefonije ili bežičnih veza.

Uslugama računalstva u oblaku nudi se internetski prostor za pohranu datoteka koji može, ali ne mora, uključivati mogućnosti za razmjenu ili uređivanje učitanih datoteka. Istraživanjem o korištenju IKT-om u kućanstvima i među pojedincima bilo je obuhvaćeno korištenje uslugama oblaka u privatne svrhe.

U pogledu naručivanja robe i usluga obuhvaćeno je razdoblje od 12 mjeseci prije ankete , a razmatraju se potvrđene rezervacije smještaja ili putovanja, financijska ulaganja, telekomunikacijske usluge, videoigre ili softver te internetske informacijske usluge koje su pojedinci izravno platili. To ne uključuje besplatnu robu i besplatne usluge koje su nabavljene preko interneta. Isključene su i narudžbe ručno tipkanim porukama e-pošte, SMS-om ili MMS-om.

Kontekst

Širokopojasne tehnologije smatraju se važnim čimbenikom u mjerenju pristupa internetu i korištenja njime, jer se njima korisnicima nudi mogućnost brzog prijenosa velikih količina podataka i neometan pristup telefonskim linijama. Porast dostupnosti širokopojasnog interneta smatra se ključnim pokazateljem u pripremi politika u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Dostupnost širokopojasnog pristupa internetu smatra se ključnom za razvoj naprednih internetskih usluga kao što su e-poslovanje, e-uprava i e-učenje (na engleskom). Digitalne pretplatničke linije (DSL) i dalje su najzastupljeniji oblik širokopojasne tehnologije, iako su u sve široj uporabi i alternative poput kabelskog i satelitskog interneta, optičkih kabela i bežičnih lokalnih petlji.

U svibnju 2010. Europska komisija (na engleskom) donijela je Komunikaciju pod nazivom A Digital Agenda for Europe (COM(2010) 245 final) (na engleskom) u kojoj je iznesena strategija za poticanje uspješnog digitalnog gospodarstva do 2020. Digitalna agenda jedna je od sedam najvažnijih inicijativa strategije Europe 2020 (na engleskom) za pametan, održiv i uključiv rast. U njoj su opisane politike i mjere čiji je cilj maksimalno iskorištavanje mogućnosti digitalnog doba u svim područjima društva i gospodarstva. Agenda je usmjerena na sedam prioritetnih područja djelovanja: stvaranje digitalnog jedinstvenog tržišta, veću interoperabilnost, jačanje povjerenja u internet i poboljšavanje njegove sigurnosti, osiguravanje znatno bržeg pristupa internetu, poticanje ulaganja u istraživanje i razvoj, poboljšavanje digitalne pismenosti (na engleskom) i integracije te primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija u suočavanju s izazovima društva kao što su klimatske promjene i starenje stanovništva.

Europska komisija donijela je 2012. Komunikaciju pod nazivom „Unleashing the potential of cloud computing” COM(2012) 529) (na engleskom ). Interes je šire politike EU-a omogućiti i olakšati brže uvođenje računalstva u oblaku u svim sektorima gospodarstva. Računalstvo u oblaku jedna je od strateških digitalnih tehnologija koje se smatraju važnim pokretačem produktivnosti i boljih usluga.

U svibnju 2015. Europska komisija donijela je digital single market strategy (na engleskom) (COM(2015) 192) što predstavlja jedan od njezinih glavnih prioriteta. Strategijom su obuhvaćena tri područja:

promicanje lakšeg internetskog pristupa robi i uslugama diljem Europe,
osmišljavanje optimalnog okruženja za razvoj digitalnih mreža i usluga,
osiguravanje da se u okviru europskog gospodarstva i industrije u potpunosti iskoristi digitalno gospodarstvo kao mogući pokretač rasta.