Archive:Poljoprivredna gospodarstva i poljoprivredno zemljište u Europskoj uniji – statistički podaci

Podaci iz studenoga 2018.

Planirano ažuriranje članka: lipanj 2023.

This Statistics Explained article has been archived on 23 July 2021.

Highlights

Od 10,5 milijuna poljoprivrednih gospodarstava u EU-u 2016., dvije su trećine veličine manje od 5 ha.

Poljoprivredna gospodarstva EU-a 2016. upotrebljavala su 173 milijuna hektara zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju, odnosno 39 % ukupne površine EU-a.

Broj poljoprivrednih gospodarstava u EU-u naglo opada, ali površina zemljišta koje se upotrebljava za proizvodnju i dalje je stabilna.

Podjela poljoprivrednih gospodarstava EU-a i korištene poljoprivredne površine prema veličini poljoprivrednog gospodarstva, 2016.
(%)
Izvor: Eurostat (ef_m_farmleg)

Ovaj članak dio je niza članaka preuzetih iz publikacije Eurostata Statistika poljoprivrede, ribarstva i šumarstva — izdanje iz 2018.. Poljoprivredna gospodarstva EU-a brojna su i raznolika; svih su veličina, razlikuju se ovisno o tome što se sadi ili koje se životinje uzgajaju, njima se upravlja u okviru različitih upravljačkih struktura te se nalaze na područjima koja se razlikuju po geološkim, topografskim i klimatskim značajkama.

Full article

Poljoprivredna gospodarstva 2016.

U EU-u je 2016. bilo ukupno 10,5 milijuna poljoprivrednih gospodarstava

Trećina (32,7 %) poljoprivrednih gospodarstava EU-a (dalje u tekstu „poljoprivredna gospodarstva“) nalazila se u Rumunjskoj, daleko više nego u bilo kojoj drugoj državi članici. To otprilike odgovara zbroju svih poljoprivrednih gospodarstava u Poljskoj (13,5 % ukupnog broja u EU-28), Italiji (10,9 %) i Španjolskoj (9,0 %), trima državama članicama koje su sljedeće po broju poljoprivrednih gospodarstava.

Velika većina poljoprivrednih gospodarstava EU-a obiteljska su gospodarstva

Velika većina (96,0 % u 2016.) poljoprivrednih gospodarstava EU-a pripada kategoriji obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ^[1]. U 2016. na više od devet od deset poljoprivrednih gospodarstava u EU-u (93,0 %) radnu snagu činili su samo članovi obitelji (poljoprivrednik/poljoprivrednica i članovi obitelji). Obiteljska poljoprivredna gospodarstva bila su dominantna vrsta poljoprivrednih gospodarstava u svim državama članicama. Međutim, Francuska je imala relativno velik manjinski udio neobiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (27,3 % od gotovo 0,5 milijuna poljoprivrednih gospodarstava), a isto tako i Estonija (21,0 %).

Poljoprivredna gospodarstva EU-a većinom su mala

Dvije su trećine poljoprivrednih gospodarstava EU-a 2016. bile manje od 5 hektara (ha) (vidjeti grafikon 1.). Ta mala poljoprivredna gospodarstva mogu igrati važnu ulogu u smanjenju rizika od siromaštva u ruralnim područjima jer pružaju dodatan prihod i hranu. Na drugom kraju poretka poljoprivrednih gospodarstava po veličini 6,9 % poljoprivrednih gospodarstava EU-a imalo je 50 ha ili više te su se na njima obrađivale dvije trećine (68,2 %) korištene poljoprivredne površine u EU-u. Dakle, iako je prosječna srednja veličina poljoprivrednog gospodarstva u EU-u 2016. iznosila 16,6 ha, tek je oko 15 % poljoprivrednih gospodarstava bilo te veličine ili veće.

Grafikon 1.: Podjela poljoprivrednih gospodarstava EU-a i korištene poljoprivredne površine prema veličini poljoprivrednog gospodarstva, 2016.
(%)
Izvor: Eurostat (ef_m_farmleg)

Ta je podjela bila posebno očita u Rumunjskoj, državi članici s najvećim brojem poljoprivrednih gospodarstava – devet od deset poljoprivrednih gospodarstava (91,8 % ili 3,1 milijun poljoprivrednih gospodarstava) bilo je manje od 5 ha, a na poljoprivrednim gospodarstvima veličine 50 ha ili više (0,5 % svih gospodarstava) obrađivala se polovina (51,1 %) ukupne korištene poljoprivredne površine u toj zemlji. Poljoprivredna gospodarstva veličine manje od 5 ha bila su uobičajena i u Malti (96,5 % ukupnog broja), Cipru (89,6 %), Bugarskoj (82,6 %), Mađarskoj (81,4 %), Grčkoj (77,3 %), Portugalu (71,5 %) i Hrvatskoj (69,5 %) te u pojedinim regijama drugih zemalja, kao što su južni dio Poljske i obalne regije Španjolske i Italije. Broj malih poljoprivrednih gospodarstava u određenim državama članicama i regijama odraz je nekoliko čimbenika – specijalizacije usjeva (kao što su mali maslinici i vinogradi), činjenice da je mnogo vlasnika zemljišta te geoloških i topografskih ograničenja.

Veća poljoprivredna gospodarstva (veličine 50 hektara ili više) bila su puno češća u Luksemburgu (51,8 % poljoprivrednih gospodarstava), Francuskoj (41,3 %), Ujedinjenoj Kraljevini (38,6 %) i Danskoj (35,3 %). U većini država članica najveći dio korištene poljoprivredne površine nalazio se na najvećim poljoprivrednim gospodarstvima (veličine 50 ha ili više).

Poljoprivredna gospodarstva EU-a prema veličini se mogu razvrstati u tri skupine

Općenito govoreći, tri su različite skupine poljoprivrednih gospodarstava u EU-u: i. djelomično samoopskrbna poljoprivredna gospodarstva, gdje je naglasak stavljen na uzgoj visokog udjela hrane za potrebe prehrane poljoprivrednika i njihovih obitelji; ii. mala i srednja poljoprivredna gospodarstva, koja najčešće imaju oblik obiteljskih poduzeća; i iii. velika poljoprivredna poduzeća, koja najčešće imaju pravni oblik ili oblik zadruge.

Te su razlike jasnije kad se poljoprivredna gospodarstva analiziraju prema ekonomskoj veličini. Od 10,5 milijuna poljoprivrednih gospodarstava u EU-u, 4,0 milijuna gospodarstava ostvarilo je godišnji standardni prinos manji od 2000 EUR i činila su tek 1 % ukupnog gospodarskog rezultata u poljoprivredi EU-a. U podjeli gospodarstava ta vrlo mala poljoprivredna gospodarstva odgovaraju (djelomično) samoopskrbnim poljoprivrednim gospodarstvima. Oko tri četvrtine takvih poljoprivrednih gospodarstava u EU-u više od polovine svoje proizvodnje upotrijebilo je za vlastitu potrošnju.

Sljedeća 3,0 milijuna poljoprivrednih gospodarstava ostvarila su gospodarski rezultat od 2000 EUR do 8000 EUR godišnje. Ta vrlo mala i mala poljoprivredna gospodarstva 2016. zajedno su činila dvije trećine (67,6 %) svih poljoprivrednih gospodarstava u EU-u.

S druge strane, 304 000 poljoprivrednih gospodarstava (2,9 % ukupnog broja EU-a) 2016. ostvarilo je standardni rezultat od 250 000 EUR ili više te su činila većinu (55,6 %) ukupnog gospodarskog rezultata u poljoprivredi EU-a. Ta poljoprivredna gospodarstva mogu se svrstati među velika poljoprivredna poduzeća. Četrdeset posto takvih velikih poljoprivrednih gospodarstava imalo je pravni oblik ili oblik udruženog gospodarstva.

Najveći dio (55,1 %) standardnog rezultata ostvarenog u okviru poljoprivredne djelatnosti u cijelom EU-u 2016. potjecao je od poljoprivrednih gospodarstava u Francuskoj (16,8 %), Italiji (14,2 %), Njemačkoj (13,5 %) i Španjolskoj (10,5 %). Iako se u Rumunjskoj nalazi otprilike jedna trećina poljoprivrednih gospodarstava EU-a, ta je zemlja ostvarila tek 3,3 % standardnog rezultata EU-a (vidjeti grafikon 2.).

Grafikon 2.: Poljoprivredna gospodarstva i standardni rezultat, 2016.
(udio ukupne poljoprivredne proizvodnje EU-a, %)
Izvor: Eurostat (ef_m_farmleg)

Poljoprivredna gospodarstva EU-a i dalje se razlikuju po tome što se sadi ili koje se životinje uzgajaju

Različitost vrsta poljoprivrednih gospodarstava može se prikazati s obzirom na to što se sadi ili koje se životinje uzgajaju, ovisno o tome postoji li jedna dominantna djelatnost ili ne. Poljoprivredno gospodarstvo smatra se specijaliziranim kada se na određenu djelatnost odnosi više od dvije trećine proizvodnje ili opsega poslovanja poljoprivrednog gospodarstva. Druga poljoprivredna gospodarstva bave se mješovitim djelatnostima, pri čemu nijedna djelatnost nije dominantna.

Pojedina poljoprivredna gospodarstva specijalizirana su za proizvodnju usjeva, bez obzira na to je li uzgoj oraničnih usjeva dominantna djelatnost ili prevladavaju trajni nasadi (kao što su jabuke, grožđe i masline), ili pak hortikulturne djelatnosti. Pojedina poljoprivredna gospodarstva specijalizirana su za uzgoj životinja i proizvode životinjskog podrijetla, bez obzira na to prevladavaju li pašne životinje ili svinje i perad. Druga poljoprivredna gospodarstva bave se mješovitim uzgojem usjeva, mješovitim uzgojem stoke ili mješovitim uzgojem usjeva i stoke.

Otprilike polovina (52,5 %) svih poljoprivrednih gospodarstava 2016. mogla bi se svrstati u razred poljoprivrednih gospodarstava specijaliziranih za uzgoj usjeva; nešto manje od jedne trećine (31,6 %) svih poljoprivrednih gospodarstava specijaliziralo se za uzgoj oraničnih usjeva, otprilike jedna petina (18,9 %) specijalizirala se za trajne nasade, dok ostatak (1,8 %) čine specijalizirana hortikulturna gospodarstva. U toj podjeli poljoprivrednih gospodarstava na skupine najbrojnija su bila poljoprivredna gospodarstva koja se bave uzgojem različitih oraničnih usjeva specijalizirana za korjenaste kulture (kao što su krumpir i šećerna repa), proizvodnju povrća na oranici i uzgoj oraničnih usjeva (predstavljaju 16,4 % svih poljoprivrednih gospodarstava EU-a – vidjeti grafikon 3.). Odmah potom slijede poljoprivredna gospodarstva specijalizirane proizvodnje žitarica, uljarica i proteinskih usjeva (15,2 % svih poljoprivrednih gospodarstava EU-a).

Još jednu četvrtinu (25,1 %) poljoprivrednih gospodarstava EU-a činila su specijalizirana stočarska gospodarstva, pri čemu su najbrojnija u toj skupini bila poljoprivredna gospodarstva koja se bave uzgojem ovaca, koza i ostalih pašnih životinja (6,2 %) te specijalizirana mljekarska gospodarstva (5,4 %). Mješovita gospodarstva činila su najveći dio ostalih gospodarstava (21,1 %), a manji postotak poljoprivrednih gospodarstava nije mogao svrstati u nijednu skupinu.

Grafikon 3.: Poljoprivredna gospodarstva prema vrsti specijalizacije, EU-28, 2016.
(udio svih poljoprivrednih gospodarstava EU-a, %)
Izvor: Eurostat (ef_m_farmleg)

U mnogim sredozemnim zemljama (Španjolska, Italija, Grčka, Cipar) te u Finskoj, dominantna vrsta poljoprivrednih gospodarstava (s udjelom većim od 60 % svih poljoprivrednih gospodarstava) bila su poljoprivredna gospodarstva specijalizirana za uzgoj usjeva, dok je u dijelovima sjeverozapadne Europe (Beneluks, Austrija, Ujedinjena Kraljevina, Irska, Norveška) dominantna djelatnost bilo specijalizirano stočarstvo (s udjelom većim od 50 % svih poljoprivrednih gospodarstava). Više od 30 % poljoprivrednih gospodarstava činila su mješovita gospodarstva u Portugalu, Rumunjskoj, Bugarskoj, Litvi i Hrvatskoj ^[2].

Poljoprivredno zemljište 2016.

Poljoprivredna gospodarstva EU-a 2016. upotrebljavala su 173 milijuna hektara (ha) zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju

Gotovo tri četvrtine (71,5 %) korištene poljoprivredne površine EU-a nalazilo se u samo sedam država članica; Francuska je 2016. za poljoprivredu upotrebljavala 27,8 milijuna ha, Španjolska 23,2 milijuna ha, Ujedinjena Kraljevina i Njemačka po 16,7 milijuna ha, Poljska je upotrebljavala 14,4 milijuna ha, Italija 12,6 milijuna i Rumunjska 12,5 milijuna ha.

Nešto manje od polovine (47,1 %) ukupne površine EU-a 2016. bilo je pod upravom poljoprivrednih gospodarstava

Poljoprivredna gospodarstva u EU-u upravljala su dvjema petinama (38,8 %) ukupne površine zemljišta u EU-u u obliku korištene poljoprivredne površine te šumskim površinama (6,2 %) i drugim oblicima poljoprivrednog zemljišta koja se ne upotrebljavaju za poljoprivredu (2,1 %). Poljoprivredni krajobraz prevladavao je u ruralnim područjima nekih država članica; oko dvije trećine površine Irske (70,0 %) i Ujedinjene Kraljevine (65,7%) upotrebljavalo se kao poljoprivredno zemljište, a taj je udio bio posebno velik i u Danskoj (60,9 %). To je u oštroj suprotnosti s Finskom (6,5 %) i Švedskom (6,9 %), gdje su šume prevladavale krajobrazom. Te dvije nordijske države članice bile su jedine države članice EU-a u kojima su šumske površine koje pripadaju poljoprivrednim gospodarstvima činile veći udio površine zemljišta od površina koje se upotrebljavaju za poljoprivredu.

Grafikon 4.: Zemljište koje pripada poljoprivrednim gospodarstvima prema vrsti zemljišta, 2016.
(udio u ukupnoj površini u %)
Izvor: Eurostat (ef_lus_main) i (reg_area3)

Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poljoprivrednog zemljišta od 2005. do 2016.

Broj poljoprivrednih gospodarstava u EU-u naglo opada

Broj poljoprivrednih gospodarstava u EU-u već je dulje vrijeme u padu. Međutim, trebalo bi s oprezom utvrđivati točan broj gubitaka poljoprivrednih gospodarstava, s obzirom na to da se povišenjem praga veličine onoga što se može smatrati poljoprivrednim gospodarstvom u nekim zemljama smanjila pokrivenost istraživanja. To znači da bi brojke u analizi vremenskih serija broja poljoprivrednih gospodarstava, vrste poljoprivrednih gospodarstava i obilježja radne snage trebalo smatrati okvirnima, a ne preciznima^[3].

Uzimajući to u obzir, broj poljoprivrednih gospodarstava u EU-u smanjio se za otprilike jednu četvrtinu u relativno kratkom razdoblju od 2005. do 2016. To upućuje na gubitke od najviše 4,2 milijuna poljoprivrednih gospodarstava u državama članicama, od kojih su velika većina (otprilike 85 %) bila mala poljoprivredna gospodarstva veličine manje od 5 ha. Tijekom tog razdoblja najveća smanjenja broja poljoprivrednih gospodarstava zabilježena su u Poljskoj (okvirni gubitak od 1,1 milijuna poljoprivrednih gospodarstava, ili 43 %), Rumunjskoj (okvirni pad od 0,8 milijuna poljoprivrednih gospodarstava, ili 20 %) i Italiji (okvirni gubitak od 0,6 milijuna poljoprivrednih gospodarstava, ili 34 %) Sve države članice, uz iznimku Irske, zabilježile su pad broja poljoprivrednih gospodarstava. U smislu udjela, najveći pad od gotovo dvije trećine bilježe Slovačka i Bugarska.

Površina zemljišta koje se u EU-u upotrebljavalo za poljoprivrednu proizvodnju stabilna je

Površina zemljišta koje se upotrebljavalo za poljoprivrednu proizvodnju uglavnom je ostala nepromijenjena (+0.2 %) u razdoblju od 2005. do 2016., unatoč znatnom smanjenju broja poljoprivrednih gospodarstava. Na razini EU-a takva konsolidacija poljoprivrednog zemljišta odgovarala je porastu broja najvećih poljoprivrednih gospodarstava i površine koju su upotrebljavala za poljoprivredu (vidjeti grafikon 5.).

Grafikon 5.: Promjena u broju poljoprivrednih gospodarstava i korištene poljoprivredne površine prema razredu veličine, EU-28, 2005. – 2016.
(%)
Izvor: Eurostat (ef_m_farmleg)

U državama članicama ta je prilagodba provedena u različitim razredima veličina. Posebno u Francuskoj, Njemačkoj, Finskoj i Ujedinjenoj Kraljevini, porast broja i korištene poljoprivredne površine zabilježen je samo u kategoriji najvećih poljoprivrednih gospodarstava veličine 100 hektara (ha) ili više, dok su se broj poljoprivrednih gospodarstava i korištena poljoprivredna površina u svim ostalim razredima veličine smanjivali. Do te je prilagodbe došlo u razredima manje veličine u mnogim drugim državama članicama; na primjer, u razdoblju od 2005. do 2016. u Italiji i Rumunjskoj došlo je do porasta broja poljoprivrednih gospodarstava i korištene poljoprivredne površine u poljoprivrednim gospodarstvima većima od 20 ha, a u Mađarskoj i Bugarskoj u poljoprivrednim gospodarstvima većima od 10 ha.

Iako ih je relativno malo, broj poljoprivrednih gospodarstava u EU-u koja su dobila pravni oblik do 2016. povećao se za otprilike 40 000. Taj porast u broju poljoprivrednih gospodarstava s pravnim oblikom zabilježen je u svakoj kategoriji veličine, ali prije svega u kategoriji poljoprivrednih gospodarstava veličine 100 ha ili više.

Izvorni podaci za tablice i grafikone

Poljoprivredna gospodarstva i poljoprivredno zemljište u EU-u: tables and figures

Izvori podataka

Gotovo svi statistički podaci o poljoprivrednim gospodarstvima i poljoprivrednicima proizašli su iz Istraživanja o strukturi poljoprivrednih gospodarstava za 2016. Istraživanje o strukturi poljoprivrednih gospodarstava pruža širok raspon informacija o poljoprivrednim gospodarstvima, uključujući detaljne podatke o obilježjima radne snage na poljoprivrednim gospodarstvima. Istraživanje o strukturi poljoprivrednih gospodarstava provodi se u obliku popisa poljoprivrede svakih deset godina, a u razdoblju između dvaju popisa provodi se svake tri ili četiri godine kao anketa na uzorku.

Kontekst

Poljoprivreda je djelatnost usmjerena na uzgoj usjeva i stoke. Ona nam osigurava ključne sastojke hrane koju jedemo i velikog dijela onoga što pijemo. Poljoprivredna djelatnost oslanja se na skup resursa s pomoću kojih se proizvode ti poljoprivredni proizvodi i pružaju poljoprivredne usluge. Ti resursi ili „čimbenici proizvodnje” mogu se općenito podijeliti na zemlju, rad, znanje, kapital i poduzetništvo. Poljoprivredni sektor u EU-u djeluje u okviru zajedničke poljoprivredne politike (ZPP). Kao što poljoprivreda mora držati korak sa znanstvenim i tehnološkim naprecima, tako i ZPP mora odgovarati na izazove koji se javljaju. Tijekom godina provedeno je nekoliko reformi ZPP-a, a Europska komisija 1. lipnja 2018. predstavila je prijedloge za daljnje izmjene nakon 2020. U predloženih devet ciljeva tog budućeg ZPP-a ističe se središnja uloga poljoprivrednih gospodarstava i poljoprivrednika u suočavanju s izazovima koji se odnose na klimatske promjene, stvaranje dinamičnih ruralnih područja, očuvanje ruralnog krajobraza, brigu za okoliš te zaštitu kvalitete hrane i zdravlja. Ti gospodarski, okolišni i klimatski te socioekonomski izazovi nalažu da poljoprivrednici budu u središtu ruralnih zajednica Europe. To pomaže objasniti zašto su potpora nasljeđivanju poljoprivrednih gospodarstava i poticanje novog naraštaja poljoprivrednika isto tako ključni dio prijedloga novog ZPP-a.

Direct access to

Bilješke

↑ Pojam „obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo“ odnosi se na bilo koje poljoprivredno gospodarstvo kojim upravlja obitelj i gdje 50 % ili više redovne radne snage poljoprivrednog gospodarstva čine članovi obitelji.
↑ Više pojedinosti možete pronaći u članku publikacije Statistics Explained o specijalizaciji
↑ Više pojedinosti možete pronaći u članku publikacije Statistics Explained o Istraživanju o strukturi poljoprivrednih gospodarstava – pokrivenost istraživanja

[1] Pojam „obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo“ odnosi se na bilo koje poljoprivredno gospodarstvo kojim upravlja obitelj i gdje 50 % ili više redovne radne snage poljoprivrednog gospodarstva čine članovi obitelji.

[2] Više pojedinosti možete pronaći u članku publikacije Statistics Explained o specijalizaciji

[3] Više pojedinosti možete pronaći u članku publikacije Statistics Explained o Istraživanju o strukturi poljoprivrednih gospodarstava – pokrivenost istraživanja

[1]

[2]

[3]