Archive:Međunarodna trgovina robom

Podaci iz ožujka 2020.

Ažuriranje članka planirano za: lipanj 2021.

This Statistics Explained article has been archived on 6 April 2021.

Highlights

Skupina država EU-27, Sjedinjene Američke Države i Kina 2018. činile su 42 % svjetske trgovine robom.

Glavni partner skupine država EU-27 2019., kad je riječ o izvozu, bile su Sjedinjene Američke Države, a kad je riječ o uvozu, Kina.

Strojevi i vozila 2019. činili su 41 % izvoza skupine država EU-27 i 33 % uvoza skupine država EU-27.

Kretanje međunarodne trgovine robom, EU-28, 2009. – 2019.

U ovom se članku razmatra razvoj međunarodne trgovine robom Europske unije (EU). Razmatraju se udio EU-a u svjetskim tržištima uvoza i izvoza, trgovina unutar EU-a (trgovina među državama članicama EU-a), glavni trgovinski partneri EU-a i kategorije proizvoda kojima EU najviše trguje.

Trgovina robom skupine država EU-27 čini približno 15 % svjetske trgovine robom. Vrijednost međunarodne trgovine robom znatno je veća od vrijednosti međunarodne trgovine uslugama (približno tri puta), što je posljedica prirode nekih usluga zbog koje je otežano njihovo pružanje preko granica.

Ovaj je članak dio internetske publikacije u kojoj se pružaju najnoviji statistički podaci o međunarodnoj trgovini robom, a obuhvaća informacije o glavnim partnerima EU-a, glavnim proizvodima kojima se trguje, posebnim obilježjima trgovine te informacije o kontekstu.

Full article

Tri najveća globalna sudionika u međunarodnoj trgovini: EU, Kina i SAD

Skupina država EU-27, Kina i Sjedinjene Države najveća su tri globalna sudionika u međunarodnoj trgovini (vidjeti grafikon 1.) od 2004. kada je Kina pretekla Japan. Tijekom 2018. skupina država EU-27 zabilježila je ukupnu razinu trgovine robom (izvoz i uvoz) u iznosu od 3 967 milijardi EUR (treba napomenuti da ta brojka ne uključuje trgovinu unutar EU-a), što je bilo 50 milijardi EUR više od vrijednosti koju je zabilježila Kina i 342 milijarde EUR iznad razine zabilježene u Sjedinjenim Američkim Državama; Japan je zabilježio četvrti po redu najveći udio trgovine robom, 1 260 milijardi EUR.

Grafikon 1.: Glavni sudionici u međunarodnoj trgovini robom, 2018.
(u milijardama EUR)
Izvor: Eurostat (ext_lt_introle) i UNCTAD

U Rusiji i Kini (vidjeti grafikon 2.) omjer između izvoza i uvoza bio je 2018. posebno visok u korist izvoza, a u apsolutnim okvirima te su države imale i najveći godišnji trgovinski suficit.

Grafikon 2.: Omjer međunarodne trgovine robom, 2008. i 2018.
(%)
Izvor: Eurostat (ext_lt_introle) i UNCTAD

Sjedinjene Američke Države zabilježile su 2018. najveći deficit (vidjeti grafikon 3.), što je nastavak obrasca vidljivog iz dostupnih podataka tijekom čitavog proteklog desetljeća.

Grafikon 3.: Trgovinska bilanca za međunarodnu trgovinu robom, 2008. i 2018.
(u milijardama EUR)
Izvor: Eurostat (ext_lt_introle) i UNCTAD

Ako se promatra protok izvoza i uvoza, skupina država EU-27 imala je 2018. drugi najveći udio globalnog izvoza i uvoza robe (vidjeti grafikone 4. i 5.): izvoz robe skupine država EU-27 iznosio je 15,5 % ukupnog svjetskog izvoza. Veći udio imala je samo Kina (15,8 %), dok su Sjedinjene Američke Države (10,6 %) slijedile EU-27 sa znatno manjim postotkom.

Grafikon 4.: Udjeli u svjetskom izvozu robe, 2018.
(udio u svjetskom izvozu, u postotku)
Izvor: Eurostat (ext_lt_introle) i UNCTAD

Sjedinjene Američke Države imale su 2018. veći udio svjetskog uvoza (15,8 %) i od skupine država EU-27 (13,7 %) i od Kine (13,0 %).

Grafikon 5.: Udjeli u svjetskom uvozu robe, 2018.
(udio u svjetskom uvozu, u postotku)
Izvor: Eurostat (ext_lt_introle) i UNCTAD

Suficit u trgovini izvan EU-a od 2012.

Vrijednost međunarodne trgovine robom skupine država EU-27 s ostatkom svijeta (zbroj izvoza i uvoza izvan EU-a) iznosila je 2019. 4 067 milijardi EUR (vidjeti grafikon 6.). Uvoz i izvoz bili su veći u odnosu na 2018., a rast uvoza (27 milijardi EUR) bio je manji od rasta izvoza (73 milijarde EUR). Zbog toga se trgovinski suficit skupine država EU-27 od 152 milijarde EUR 2018. povećao na 197 milijardi EUR 2019.

Izvoz skupine država EU-27 u razdoblju od 2009. do 2012. doživio je nagli porast s 1 184 milijarde EUR na 1 771 milijardu EUR. Od 2012. do 2016. izvoz je i dalje bio relativno stabilan, ali u sljedeće tri godine povećao se s 1 867 milijardi EUR 2016. na 2 132 milijarde EUR 2019. Uvoz je pratio otprilike isti obrazac kao izvoz; povećao se s 1 193 milijarde EUR 2009. na 1 666 milijardi EUR 2011. Od 2011. do 2016. uvoz je i dalje bio relativno stabilan, ali u sljedeće tri godine povećao se s 1 602 milijarde EUR na 1 935 milijardi EUR 2019.

Grafikon 6.: Razvoj međunarodne trgovine robom, EU-27, 2009. – 2019.
(u milijardama EUR)
Izvor: Eurostat (ext_lt_intertrd)

Od svih država članica EU-a Njemačka je 2019. imala uvjerljivo najveći udio u trgovini izvan EU-27, pridonoseći s 29,6 % izvozu robe skupine država EU-27 u države nečlanice i čineći više od jedne petine (21,0 %) uvoza skupine država EU-27 (vidjeti grafikon 7.). Sljedeća tri najveća izvoznika, Francuska (11,6 %), Italija (11,0 %) i Nizozemska (10,3 %), bile su jedine među ostalim državama članicama EU-a u kojima je zabilježen dvoznamenkasti udio u izvozu iz skupine EU-27. Nizozemska (17,5 %), Francuska (10,7 %) i Italija (9,5 %) slijedile su Njemačku kao najveći uvoznici robe iz država nečlanica 2019. Relativno velik udio Nizozemske može se barem dijelom objasniti znatnim količinama robe koja ulazi u EU preko Rotterdama, vodeće pomorske luke EU-a.

Grafikon 7.: Trgovina robom izvan EU-27, 2019.
(udio uvoza u / izvoza iz EU-27, u postotku)
Izvor: Eurostat (ext_lt_intratrd)

Njemačka je ostvarila najveći trgovinski suficit u trgovini robom izvan EU-27 u vrijednosti od 224,3 milijarde EUR 2019., a slijede je Italija (51,9 milijardi EUR), Irska (40,6 milijardi EUR) i Francuska (39,2 milijarde EUR). Najveći trgovinski deficit u trgovini robom izvan EU-a imale su Nizozemska, 118,7 milijardi EUR, i Španjolska, 30,7 milijardi EUR (vidjeti tablicu B u excel datoteci u prilogu u nastavku).

Najveći udio u trgovini robom unutar EU-a zabilježili su Luksemburg i Slovačka

Vrijednost trgovine robom među državama članicama EU-a (trgovina unutar EU-a) iznosila je 2019. – u izvozu – 3 061 milijardu EUR. To je 44 % više od zabilježene razine izvoza iz skupine država EU-27 u države nečlanice, koji je iznosio 2 132 milijarde EUR (trgovina izvan EU-a).

Trgovina unutar EU-27 – ponovno mjerena izvozom – povećala se od 2018. do 2019. za 1,5 % u cijeloj skupini država EU-27. Dvoznamenkasti rast izvoza u razdoblju od 2018. do 2019. zabilježen je samo u Cipru (16,4 %), dok je samo u Švedskoj (–0,6 %), Belgiji (–0,3 %) i Slovačkoj (–0,1 %) zabilježen pad izvoza unutar EU-a. Rast uvoza iznad 5 % zabilježen je samo u Hrvatskoj (7,8 %) i Portugalu (7,4 %), a pad uvoza zabilježen je u Irskoj (–3,9 %), Belgiji (–1,4 %), Malti (–1,3 %) i Švedskoj (–0,9 %).

Kao i u slučaju trgovine izvan EU-27, Njemačka je 2019. od svih država članica EU-a imala i najveći udio trgovine unutar EU-27, s udjelom od 22,8 % u izvozu robe iz EU-27 u druge države članice i udjelom od 23,2 % u uvozu robe u EU-27 iz drugih država članica (vidjeti grafikon 8.). Nizozemska (13,5 %) je bila jedina druga država članica koja je pridonijela više od jedne desetine izvoza unutar EU-a, što je ponovno posljedica učinka Rotterdama, a Francuska (12,5 %) je bila jedina druga država članica koja je pridonijela više od jedne desetine uvoza unutar EU-a.

Grafikon 8.: Trgovina robom unutar EU-27, 2019.
(udio uvoza u / izvoza iz EU-27, u postotku)
Izvor: Eurostat (ext_lt_intratrd)

Na važnost unutarnjeg tržišta EU-a upućuje činjenica da je trgovina robom unutar EU-a (izvoz i uvoz zajedno) u svim državama članicama EU-a osim u Irskoj bila veća od trgovine izvan EU-a (izvoz i uvoz zajedno) (vidjeti grafikon 9.). Udio ukupne trgovine robom, koju čine trgovinski tokovi robe unutar i izvan EU-a, znatno se razlikovao među državama članicama, čime se u određenoj mjeri odražavaju povijesne veze i zemljopisni položaj. Najveće udjele u trgovini unutar EU-a (više od 75 % ukupne trgovine) zabilježili su Luksemburg (82,0 %), Slovačka (79,5 %), Češka (76,6 %) i Mađarska (75,1 %), dok se udio smanjio u Grčkoj (51,5 %) i Irskoj (37,5 %).

Grafikon 9.: Trgovina robom unutar i izvan EU-27, 2019.
(uvoz plus izvoz, udio u ukupnoj trgovini, u postotku)
Izvor: Eurostat (ext_lt_intratrd)

Snažni rast trgovine robom s Kinom u razdoblju od 2009. do 2019.

U razdoblju od 2009. do 2019. postojale su znatne razlike u razvoju izvoza robe iz EU-27 prema glavnim trgovinskim partnerima. Među glavnim trgovinskim partnerima najviša prosječna godišnja stopa rasta zabilježena je u pogledu izvoza u Kinu (9,9 %) i Meksiko (9,5 %), vidjeti grafikon 10. Najmanji rast zabilježen je u izvozu u Rusiju (3,3 %) i Norvešku (4,1 %).

Kad je riječ o uvozu, u razdoblju od 2009. do 2019. najviša prosječna godišnja stopa rasta zabilježena je u pogledu uvoza robe iz Meksika (10,5 %) i Turske (8,1 %). Najniže stope rasta zabilježene su u pogledu uvoza iz Norveške (0,3 %) i Rusije (2,3 %), koje su bile velike izvoznice energenata, ali i iz Japana (2,2 %).

Grafikon 10.: Trgovina robom izvan EU-27 prema glavnim trgovinskim partnerima, EU-27, 2009. i 2019.
(u milijardama EUR)
Izvor: Eurostat (ext_lt_maineu)

Sjedinjene Američke Države, s udjelom od 18,0 %, i 2019. bile su najčešće odredište robe izvezene iz EU-27 (vidjeti grafikon 11.). Ujedinjena Kraljevina bila je drugo najveće odredište u pogledu izvoza iz EU-27 (14,9 % ukupnog izvoza skupine država EU-27), a slijedi je Kina (9,3 %). Na sedam najvećih odredišnih tržišta za izvoz robe iz skupine država EU-27 – Sjedinjene Američke Države, Ujedinjena Kraljevina, Kina, Švicarska, Rusija, Turska i Japan – izvozile su se gotovo tri petine (59,3 %) ukupnog izvoza robe skupine država EU-27.

Grafikon 11.: Glavni trgovinski partneri za izvoz robe, EU-27, 2019.
(udio izvoza izvan EU-27, u postotku)
Izvor: Eurostat (ext_lt_maineu)

Sedam najvećih odredišnih tržišta za izvoz iz EU-27 istodobno je i sedam najvećih dobavljača za uvoz robe u EU-27, iako je njihov redoslijed malo drukčiji (usporediti grafikone 11. i 12.). Tih sedam zemalja imalo je veći udio u uvozu robe u EU-27 nego u izvozu robe iz EU-27: malo više od tri petine (60,7 %) ukupnog uvoza robe u EU-27 potjecalo je iz tih sedam zemalja. Kina je s gotovo jednom petinom (18,7 %) ukupnog uvoza 2019. bila najveći dobavljač robe u EU-27, a slijedile su je Sjedinjene Američke Države (12,0 %) i Ujedinjena Kraljevina (10,0 %) sa znatno manjim postotkom.

Grafikon 12.: Glavni trgovinski partneri za uvoz robe, EU-27, 2019.
(udio uvoza izvan EU-27, u postotku)
Izvor: Eurostat (ext_lt_maineu)

Veliki trgovinski suficit za strojeve i vozila te kemikalije

U razdoblju od 2014. do 2019. vrijednost izvoza država EU-27 izvan EU-a povećala se za većinu skupina proizvoda prikazanih u grafikonu 13., osim izvoza energije koji se smanjio za 8,2 %. Najviša stopa rasta izvoza zabilježena je za kemikalije, 35,8 %. Povećanje veće od 20 % zabilježeno je i za hranu i piće (22,7 %) te sirovine (20,1 %).

Sličan trend uočen je i u uvozu jer je u razdoblju od 2014. do 2019. zabilježen veliki ukupni pad uvoza energije iz zemalja izvan EU-a (–15,2 %) (treba napomenuti da se dio gubitaka može pripisati promjenama cijena i/ili nestabilnostima deviznog tečaja s obzirom na to da se cijene nafte na globalnim tržištima navode u američkim dolarima). S druge strane, uvoz strojeva i vozila iz zemalja izvan EU-a povećao se za 45,4 %, a relativno visoke stope rasta zabilježene su i za kemikalije (28,6 %) i ostale gotove proizvode (24,1 %).

Trgovinski suficit skupine država EU-27 u trgovini robom izvan EU-a u iznosu od 197,1 milijarde EUR tijekom 2019. bio je potaknut velikim trgovinskim suficitima zabilježenima u slučaju strojeva i vozila (237,1 milijarda EUR) i kemikalija (171,6 milijardi EUR) te manjim suficitima u slučaju hrane i pića te ostalih gotovih proizvoda. Oni se nisu mogli poništiti velikim trgovinskim deficitom zabilježenim u slučaju energije (–258,2 milijarde EUR) i manjim deficitom u slučaju sirovina (–26,1 milijarda EUR).

Grafikon 13.: Trgovina izvan EU-27 prema glavnim proizvodima, EU-27, 2014. i 2019.
(u milijardama EUR)
Izvor: Eurostat (ext_lt_intertrd)

Struktura izvoza robe skupine država EU-27 nije se bitno promijenila u razdoblju od 2014. do 2019. (vidjeti grafikon 14.), samo se za 2,4 postotna boda povećao udio kemikalija, sa 16,7 % 2014. na 19,1 % 2019., a za 1,4 postotna boda smanjio udio energije.

Grafikon 14.: Glavni izvoz prema proizvodima, EU-27, 2014. i 2019.
(udio izvoza izvan EU-27, u postotku)
Izvor: Eurostat (ext_lt_intratrd)

Kad je riječ o strukturi uvoza skupine država EU-27, u razdoblju od 2014. do 2019. zabilježeno je veliko smanjenje udjela energije, za 7,6 postotnih bodova, odnosno s 26,3 % na 18,7 % (vidjeti grafikon 15.). To smanjenje djelomično je bilo posljedica pada cijena energenata. S druge strane, u istom razdoblju udio strojeva i vozila porastao je za 6,0 postotnih bodova, odnosno s 26,9 % na 32,8 %. Udjeli drugih proizvoda neznatno su se promijenili.

Grafikon 15.: Glavni uvoz prema proizvodima, EU-27, 2014. i 2019.
(udio uvoza izvan EU-27, u postotku)
Izvor: Eurostat (ext_lt_intratrd)

Na grafikonu 16. uspoređuje se struktura uvoza i izvoza skupine država EU-27 tijekom 2019.: treba napomenuti da je ukupan izvoz bio 10,2 % veći od uvoza. Najveća razlika zabilježena je u udjelu energije, koji je bio gotovo četiri puta veći za uvoz nego za izvoz. To je uravnoteženo manjim udjelom uvoza strojeva i vozila te kemikalija u odnosu na izvoz.

Grafikon 16.: Glavni izvoz i uvoz prema proizvodima, EU-27, 2019.
(udio izvoza / uvoza izvan EU-27, u postotku)
Izvor: Eurostat (ext_lt_intratrd)

Izvorni podaci za tablice i grafikone

International trade in goods: tables and figures (na engleskom jeziku)

Izvori podataka

Statističkim podacima o međunarodnoj trgovini robom mjere se vrijednost i količina robe kojom se trguje među državama članicama EU-a (tzv. trgovina unutar EU-a) i robe kojom države članice trguju s državama nečlanicama (tzv. trgovina izvan EU-a). Ti su statistički podaci službeni izvor informacija o uvozu, izvozu i trgovinskoj bilanci u EU-u, njegovim državama članicama i europodručju.

Statistički podaci objavljuju se za svaku državu koja prijavljuje podatke u odnosu na svaku državu partnera za nekoliko klasifikacija proizvoda. Jedna od klasifikacija proizvoda koja se najčešće upotrebljava jest standardna međunarodna trgovinska klasifikacija (SITC Rev. 4) Ujedinjenih naroda (UN) koja omogućuje usporedbu statističkih podataka o međunarodnoj trgovini na globalnoj razini.

U statističkim podacima o trgovini izvan EU-a, podacima prikazanima za EU-27 taj entitet smatra se jednim trgovinskim blokom. Drugim riječima, podaci o izvozu odnose se samo na onaj dio izvoza iz EU-27 koji napušta trgovinski blok i otprema se u ostatak svijeta, dok se uvoz izvan EU-a odnosi na uvoz iz ostatka svijeta (država nečlanica) koji ulazi u EU-27. Nasuprot tomu, pri izvješćivanju o podacima za pojedinačne države članice EU-a međunarodni trgovinski tokovi općenito se prikazuju kao svjetski trgovinski tokovi (uključujući partnere unutar i izvan EU-a). Statističkim podacima o trgovini među državama članicama EU-a (trgovina unutar EU-a) obuhvaćeni su uvoz i izvoz robe koje bilježi svaka država članica.

Statističke vrijednosti trgovine izvan i unutar EU-a bilježe se prema vrijednosti franko brod (FOB) za izvoz i vrijednosti cijene, osiguranja i vozarine (CIF) za uvoz. Vrijednostima o kojima se izvješćuje obuhvaćeni su samo oni sporedni troškovi (vozarina i osiguranje) koji se, u slučaju izvoza, odnose na put unutar područja države članice EU-a iz koje se roba izvozi te, u slučaju uvoza, na put izvan područja države članice koja robu uvozi.

Podaci EU-a potječu iz Eurostatove baze podataka COMEXT, referentne baze podataka za međunarodnu trgovinu robom. Njome se može pristupiti ne samo novijim i povijesnim podacima iz država članica EU-a, već i statističkim podacima za znatan broj država nečlanica. Zbirni i detaljni statistički podaci o međunarodnoj trgovini robom koji se objavljuju na internetskim stranicama Eurostata svaki se mjesec prikupljaju iz COMEXT-a. Budući da se COMEXT svakodnevno ažurira, podaci objavljeni na internetskim stranicama mogu se razlikovati od podataka u COMEXT-u (u slučaju novijih revizija).

Podaci o skupini država EU-27 odražavaju političke promjene u sastavu EU-a. Stoga se Ujedinjena Kraljevina smatra državom partnerom izvan EU-a za države EU-27. Međutim, do završetka prijelaznog razdoblja Ujedinjena Kraljevina i dalje je dio unutarnjeg tržišta, što znači da se podaci o trgovini s Ujedinjenom Kraljevinom i dalje temelje na statističkim konceptima primjenjivima na trgovinu među državama članicama EU-a. Zbog toga, dok se uvoz iz bilo kojeg drugog trgovinskog partnera izvan EU-27 grupira prema zemlji podrijetla, podaci za Ujedinjenu Kraljevinu odgovaraju zemlji otpreme. U praksi to znači da je roba uvezena u EU-27 iz Ujedinjene Kraljevine fizički prevezena iz Ujedinjene Kraljevine, ali dio te robe podrijetlom ne mora biti iz Ujedinjene Kraljevine. Zbog tog razloga podaci o trgovini s Ujedinjenom Kraljevinom nisu u potpunosti usporedivi s podacima o trgovini s drugim trgovinskim partnerima izvan EU-27.

Podaci za velike trgovce izvan EU-a koji se upotrebljavaju u grafikonima od 1. do 5. preuzeti su iz baze podataka Konferencije Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju (UNCTAD). Za izračun udjela svjetska trgovina definira se kao zbroj trgovine EU-a s državama koje nisu članice EU-a (izvor: Eurostat) i međunarodne trgovine država koje nisu članice EU-a (izvor: UNCTAD).

Kontekst

Donositelji odluka na međunarodnoj i nacionalnoj razini te razini EU-a često upotrebljavaju statističke podatke o međunarodnoj trgovini robom. Poduzeća mogu podatke o međunarodnoj trgovini upotrebljavati za istraživanje tržišta i utvrđivanje svoje poslovne strategije. Statističke podatke o međunarodnoj trgovini robom upotrebljavaju i institucije EU-a kada se pripremaju za višestrane i dvostrane trgovinske pregovore, za određivanje i provedbu antidampinških politika, za potrebe makroekonomskih i monetarnih politika te u postupku ocjene napretka jedinstvenog tržišta ili integracije europskih gospodarstava.

Razvoj trgovine može biti prilika za gospodarski rast. EU ima zajedničku trgovinsku politiku u okviru koje Europska komisija pregovara o trgovinskim sporazumima i u ime 27 država članica zastupa interese EU-a. Europska komisija savjetuje se s državama članicama EU-a u savjetodavnom odboru u kojem se raspravlja o cijelom nizu pitanja trgovinske politike koja utječu na EU, uključujući višestrane, dvostrane i jednostrane instrumente. Trgovinska je politika kao takva u isključivoj nadležnosti EU-a pa tako jedino EU, a ne pojedinačne države članice, može donositi zakone o trgovinskim pitanjima i sklapati međunarodne trgovinske sporazume. Odnedavna to se područje primjene proširilo dalje od trgovine robom na trgovinu uslugama, intelektualno vlasništvo i izravna strana ulaganja (u poglavlju 4.).

Na globalnoj razini višestrana trgovinska pitanja rješavaju se pod okriljem Svjetske trgovinske organizacije (WTO) (na engleskom jeziku). WTO ima 164 zemlje članice (podatak iz ožujka 2020.), a nekoliko zemalja kandidatkinja u postupku je pristupanja. WTO utvrđuje globalna trgovinska pravila, osigurava forum za trgovinske pregovore i rješavanje sporova među članicama. Europska komisija pregovara sa svojim partnerima u WTO-u te je sudjelovala u posljednjem krugu višestranih trgovinskih pregovora u okviru WTO-a poznatih i kao Razvojni plan iz Dohe.