Arhiva:Donosi li 21. stoljeće promjene?
This Statistics Explained article is outdated and has been archived - for recent articles on Population see here.
Ovaj je članak zastario i arhiviran je - za najnovije članke o populaciji vidi ovdje.
- Autori članka: Maja Pekeč i Vlatka Petrić, DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU
- Autori grafikona i infografike: Elena Vrbanić i Nino Mrša, DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU
- Podaci pripremljeni u lipnju 2015.
Ovaj članak o brakovima i rađanjima dio je pilot-projekta koji provodi Eurostat uz suradnju država članica. Svrha projekta jest prilagodba potrebama korisnika tako da se Eurostatovi članci u Statistics Explained koji sadržavaju informacije o Europskoj uniji dopune detaljnim informacijama na nacionalnoj razini. Članci zemalja članica dostupni su na njihovu nacionalnom jeziku kao i na engleskome, te zajedno s Eurostatovim člankom, čine online publikaciji.
Obitelj kao osnovna društvena jedinica polako se mijenja. Kako je brak kao zakonski i društveno uređena zajednica s višestoljetnom tradicijom osnova stvaranja obitelji, u ovom članku donosimo prikaz godišnjih pokazatelja prirodnog kretanja stanovništva vezanih za brak i živorođenu djecu za razdoblje od 2000. do 2013. te popisnih podataka o zakonskome bračnom stanju i vrstama zajednice. Sljedeća infografika prikazuje najzanimljivije pokazatelje.
Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011., Tablica 6. – Republika Hrvatska, Stanovništvo staro 15 i više godina prema vrsti zajednice u kojoj osoba živi, starosti i spolu [1]
Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011., Tablica 6. – Po gradovima i općinama, Stanovništvo staro 15 i više godina prema zakonskome bračnom stanju, starosti i spolu [2]; Tablica 6. – Republika Hrvatska, Stanovništvo staro 15 i više godina prema vrsti zajednice u kojoj osoba živi, starosti i spolu [3]; Tablica 3. – Po županijama, Stanovništvo staro 15 i više godina prema zakonskome bračnom stanju, vrsti zajednice u kojoj osoba živi i spolu [4]
Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011., Tablica 6. – Po gradovima i općinama, Stanovništvo staro 15 i više godina prema zakonskome bračnom stanju, starosti i spolu [5]; Tablica 6. – Republika Hrvatska, Stanovništvo staro 15 i više godina prema vrsti zajednice u kojoj osoba živi, starosti i spolu [6]; Tablica 3. – Po županijama, Stanovništvo staro 15 i više godina prema zakonskome bračnom stanju, vrsti zajednice u kojoj osoba živi i spolu [7]
Glavni statistički zaključci
Promjene u bračnom stanju stanovništva Hrvatske
U zemljama s jakim utjecajem tradicije, u koje se ubraja i Hrvatska, postotak udanih žena i oženjenih muškaraca relativno je visok. Prema podacima Popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine, 59,2% stanovništva staroga 20 i više godina čine udane žene i oženjeni muškarci. Zbog navedene činjenice ne iznenađuje podatak da većinu od 23,8% neudanih žena i neoženjenih muškaraca u ukupnom broju stanovnika starih 20 i više godina čine osobe u mlađim dobnim skupinama, tj. osobe u dvadesetim i tridesetim godinama. Udio mlađih dobnih skupina (od 20 do 39 godina) u ukupnom broju neudanih žena i neoženjenih muškaraca iznimno je visok i iznosi 73,3%. Spolna raspodjela u mlađim dobnim skupinama neravnomjerna je, odnosno udio neoženjenih muškaraca mnogo je veći od udjela neudanih žena iste dobne skupine. S druge strane, kada promatramo udio udovica i udovaca, koji čine 12,0% stanovništva staroga 20 i više godina, većinu njih, očekivano, čine osobe u starijim dobnim skupinama, tj. osobe u sedamdesetim i osamdesetim godinama. U spolnoj raspodjeli udovica i udovaca u starijim dobnim skupinama (70 i više godina) također primjećujemo znatnije razlike. Tako je u populaciji žena starih 70 i više godina bilo 63,2% udovica, dok je u populaciji muškaraca starih 70 i više godina bilo samo 20,0% udovaca. Takva spolna raspodjela uglavnom je povezana s činjenicom da žene u prosjeku žive oko 7 godina dulje od muškaraca. Udio razvedenih osoba u ukupnom broju stanovnika starih 20 i više godina relativno je nizak i iznosi samo 4,8% stanovništva. Nepoznato je zakonsko bračno stanje 0,2% ukupnog broja stanovnika starih 20 i više godina [8].
Prema podacima iz Popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2001. godine 63,5% stanovništva staroga 20 i više godina činile su udane žene i oženjeni muškarci, 20,3% neudane žene i neoženjeni muškarci, 12,0% udovice i udovci, 3,8% razvedene osobe i 0,4% osobe nepoznatoga zakonskog bračnog stanja. Ako promatramo promjene u zakonskom bračnom stanju iz Popisa 2011. u odnosu na Popis 2001., primjećujemo da se udio udanih žena i oženjenih muškaraca u međupopisnom razdoblju smanjio, dok se udio neudanih žena i neoženjenih muškaraca te razvedenih osoba povećao. Vidljive promjene u bračnom stanju stanovništva Hrvatske posljedica su sve kasnijeg ulaska u brak, odnosno sve većeg broja osoba koje žive u samačkim kućanstvima i izvanbračnim zajednicama te sve manjeg broja sklopljenih i sve većeg broja razvedenih brakova [9].
Smanjenje broja sklopljenih i povećanje broja razvedenih brakova
Tijekom 2013. sklopljeno je 19 169 brakova, što je za 5,7% manje u odnosu na prethodnu godinu, odnosno 18,0% manje nego u 2008. kada je zabilježen najveći broj sklopljenih brakova u promatranom 13-godišnjem razdoblju. Zanimljivo je primijetiti da je u 2013. broj sklopljenih brakova prvi put pao ispod 20 000 na što je svakako utjecalo višegodišnje smanjenje populacije u dobi od 20 do 39 godina, odnosno populacije u dobi u kojoj se sklapa najviše brakova. Ako sklopljene brakove promatramo kroz stopu nupcijaliteta, koja označava broj sklopljenih brakova na 1 000 stanovnika, ona je u 2013. iznosila 4,5, za razliku od 2007. i 2008. kada je iznosila 5,4.
Mladi se u Hrvatskoj sve kasnije odlučuju na sklapanje braka. Na tu činjenicu u velikoj mjeri utječe splet društvenih i gospodarskih čimbenika. Sve veći obuhvat mlađih generacija visokoškolskim obrazovanjem vrlo je važan čimbenik u pomicanju te dobi u starije dobne skupine. Također, tome je uvelike pridonijelo osamostaljivanje žena koje su se proteklih godina počele sve više uključivati na tržište rada. Mladi ljudi koji imaju namjeru sklopiti brak danas u sve većem broju žive zajedno prije sklapanja braka. Navedeni čimbenici utječu na povećanje prosječne starosti pri sklapanju prvog braka i nevjeste i ženika. Tako je u 2001. prosječna starost nevjeste pri sklapanju prvog braka iznosila 25,4 godine, a ženika 28,5 godina, dok je u 2013. prosječna starost nevjeste iznosila 27,6 godina, a ženika 30,5 godina. Iz navedenoga je vidljivo da muškarci sklapaju brak kasnije od žena, i to najčešće sa ženama mlađima od sebe.
U promatranom 13-godišnjem razdoblju najveći broj razvedenih brakova zabilježen je 2013. kada su se razvela 5 992 braka, dok je najmanji broj razvedenih brakova zabilježen u 2000. kada je razvedeno 4 419 brakova. Tako je stopa divorcijaliteta, koja označava broj razvedenih brakova na 1 000 stanovnika, u 2013. iznosila 1,4, a u 2000. iznosila je 1,0.
Analiza broja sklopljenih i razvedenih brakova u razdoblju od 2000. do 2013. pokazuje oscilacije u njihovu kretanju po pojedinačnim godinama, no trend pokazuje smanjenje broja sklopljenih te povećanje broja razvedenih brakova, s tim da se broj sklopljenih brakova smanjuje manjim intenzitetom u odnosu na povećanje broja rastavljenih brakova. Drugim riječima, u odnosu na 2000. broj sklopljenih brakova smanjen je za 12,9%, a broj razvedenih brakova povećan za 35,6%.
Porast broja živorođene djece izvan braka
Smanjenje broja sklopljenih brakova u određenoj mjeri utječe i na dugoročnu tendenciju smanjenja broja živorođene djece (nataliteta) jer se u Hrvatskoj i danas većina djece rađa u braku. Od 39 939 živorođene djece u 2013., njih 83,9% rođeno je u braku. Iako je bračna zajednica još uvijek važna društvena okosnica, iz godine u godinu bilježimo porast živorođene djece rođene izvan braka (vidjeti Tablicu 1.). Tako se broj djece rođene izvan braka u 13-godišnjem razdoblju povećao s 9,0% u 2000. na 16,1% u 2013.
Unatoč navedenoj činjenici o porastu broja djece rođene izvan braka, u 2013. je, nakon desetogodišnjeg razdoblja, živorođeno samo 39 939 djece, što je za 8,7% manje nego u 2000. Iako broj živorođene djece od godine do godine oscilira, u budućnosti možemo očekivati smanjenje broja rođene djece uzrokovane smanjenjem ukupnog broja žena fertilne dobi koji je u konstantnom padu tijekom cijeloga promatranog razdoblja. Totalna stopa fertiliteta, koja je jedan od najpouzdanijih pokazatelja trendova u reprodukciji stanovništva, također je tijekom cjelokupnoga promatranog 13-godišnjeg razdoblja znatno ispod razine stope jednostavne reprodukcije koja iznosi 2,1. Najniža totalna stopa fertiliteta zabilježena je u 2003. i iznosila je 1,41, dok je najviša zabilježena u 2009. i iznosila je 1,58.
Prosječna starost majke pri prvom porodu u blagom je porastu već niz godina jer žene sve kasnije stupaju u brak, odnosno sve se kasnije odlučuju na rođenje prvog djeteta. Tako je 2001. prosječna starost majke pri prvom porodu bila 25,7 godina, a u 2013. 28,0 godina.
Udana žena i oženjen muškarac ne čine nužno bračnu zajednicu
Osim podataka o zakonskom bračnom stanju, u Popisu 2011. prvi su se put izravno prikupljali i podaci o vrsti zajednice u kojoj osoba živi. Bračna zajednica u društvima poput hrvatskoga, u kojem i danas dominira tradicionalni pogled na mnoga područja života, najrašireniji je oblik zajednice dvoje ljudi različitog spola. Iz Grafikona 1. možemo vidjeti da u bračnoj zajednici živi 56,6% stanovništva staroga 20 i više godina, 40,5% ne živi u ni u bračnoj, ni u izvanbračnoj, ni u istospolnoj zajednici, 2,9% živi u izvanbračnoj i samo 0,004% u istospolnoj zajednici.
Od ukupnog broja udanih žena i oženjenih muškaraca starih 20 i više godina 95,5% živi u bračnoj zajednici, a 0,2% živi u izvanbračnoj ili istospolnoj, odnosno 4,3% ni u bračnoj, ni u izvanbračnoj, ni u istospolnoj zajednici (vidjeti Tablicu 2.). Drugim riječima, manji dio stanovništva staroga 20 i više godina, iako ga prema zakonskom bračnom stanju čine udane žene i oženjeni muškarci, ne živi sa svojim bračnim partnerima i time ne čine bračnu zajednicu. Stanovništvo staro 20 i više godina prema zakonskome bračnom stanju, vrsti zajednice u kojoj osoba živi i spolu prikazano je na Grafikonu 2.
Porast udjela građanskih brakova
U promatranom 13-godišnjem razdoblju primjećujemo porast udjela građanskih brakova, odnosno smanjenje udjela vjerskih, koji su se od gotovo dvije trećine ukupno sklopljenih brakova u 2000. smanjili na približno jednak omjer u odnosu na građanske u 2013. Iz Tablice 3. možemo vidjeti da se u 2013. od ukupno sklopljenih brakova 56,7% odnosilo na vjerski brak, a 43,3% na građanski što je znatnija promjena u odnosu na 2000. kada je sklopljeno 64,7% vjerskih i 35,3% građanskih brakova.
Vidjeti također
Vanjske poveznice