Statistics Explained

Archive:Statistika strukture poljoprivrednih gospodarstava

This article has been archived, for an up to date article, please see Farms and farmland in the European Union - statistics/hr.

Grafikon 1.: Glavni pokazatelji — udio u čitavoj skupini zemalja EU-28, 2013.
(%)
Izvor: Eurostat (ef_kvaareg)
Grafikon 2.: Prosječne korištene poljoprivredne površine po poljoprivrednom gospodarstvu, 2010. i 2013. (1)
(hektara)
Izvor: Eurostat (ef_kvaareg)
Tablica 1.: Rezultat, radna snaga i stoka, 2007.– 2013.
Izvor: Eurostat (ef_kvaareg)
Grafikon 3.: Udio redovno zaposlenih radnika u radnoj snazi poljoprivrednih gospodarstava i podjela po radnom intenzitetu, 2013.
(%)
Izvor: Eurostat (ef_lflegaa) i (ef_lfwtime)
Grafikon 4.: Zemljište koje pripada poljoprivrednim gospodarstvima, 2013. (1)
(%)
Izvor: Eurostat (demo_r_d3area) i (ef_oluft)
Grafikon 5.: Podjela korištenih poljoprivrednih površina, 2013.
(%)
Izvor: Eurostat (ef_oluft)
Grafikon 6.: Korištene poljoprivredne površine prema uporabi zemljišta, EU-28, 2013. (1)
(% udio korištene poljoprivredne površine)
Izvor: Eurostat (ef_oluft)

Struktura poljoprivrede u državama članicama Europske unije (EU) razlikuje se uslijed razlika u geologiji, topografiji, klimi i prirodnim resursima te zbog raznolikosti regionalnih aktivnosti, infrastrukture i društvenih običaja. Istraživanjem o strukturi poljoprivrednih gospodarstava, koje je poznato kao istraživanje o strukturi poljoprivrednih gospodarstava (FSS), pomaže se u ocjenjivanju stanja u poljoprivredi u cijelom EU-u praćenjem trendova i promjena u strukturi poljoprivrednih gospodarstava te istodobnim predviđanjem učinka vanjskih promjena ili prijedloga politika.

U ovome članku navedeni su neki statistički podaci iz najnovijeg istraživanja o strukturi poljoprivrednih gospodarstava koje je provedeno 2013. te se u nekoliko slučaja ti podaci uspoređuju s rezultatima popisa poljoprivrede iz 2009. i 2010. i prethodnog istraživanja o strukturi poljoprivrednih gospodarstava iz 2007. Važno je napomenuti da su između istraživanja iz 2007. i onih iz 2009. ili 2010. uvedene neke metodološke i zakonodavne promjene.

Glavni statistički nalazi

Veličina poljoprivrednih gospodarstava

U skupini država EU-28 2013. je bilo 10,8 milijuna poljoprivrednih gospodarstava. Analizom prema ekonomskoj veličini može se utvrditi da je 6,5 milijuna (ili 59,8 %) tih gospodarstava ostvarilo standardni rezultat veći od 2 000 EUR. U skupini država EU-28 bilo je približno 175 milijuna hektara korištene poljoprivredne površine (UAA) (otprilike 40,0 % ukupne površine zemljišta), a to iznosi u prosjeku 16,1 hektar po poljoprivrednom gospodarstvu.

Kada je riječ o korištenoj poljoprivrednoj površini, u Francuskoj i Španjolskoj nalazio se najveći udio poljoprivrednih zemljišta skupine država EU-28, odnosno 15,9 % i 13,3 % udjela, a udjeli Ujedinjene Kraljevine i Njemačke bili su malo ispod 10,0 % — vidjeti grafikon 1. Nasuprot tomu, Rumunjska je imala najveći broj poljoprivrednih gospodarstava (3,6 milijuna) i tamo se nalazila jedna trećina (33,5 %) svih poljoprivrednih gospodarstava u EU-28. Poljska je imala drugi najveći udio poljoprivrednih gospodarstava (13,2 %), što je dosta više od Italije (9,3 %) i Španjolske (8,9 %).

Razlika između udjela broja poljoprivrednih gospodarstava ili korištene poljoprivredne površine (kako je prikazano na grafikonu 1.) proizlazi iz prosječne veličine poljoprivrednih gospodarstava koja je prikazana na grafikonu 2. Poljoprivredno gospodarstvo od 133 hektara u Češkoj bilo je 2013. najveće poljoprivredno gospodarstvo u svim državama članicama EU-a, a sljedeće po veličini zabilježeno je u Ujedinjenoj Kraljevini i prostiralo se na 94 hektara. Šest država članica prijavilo je prosječne veličine manje od 10,0 hektara, a najniži prosjeci zabilježeni su u Rumunjskoj, Cipru i Malti.

Prosječna veličina poljoprivrednih gospodarstava u skupini zemalja EU-28 povećala se od 2010. do 2013. s 14,4 hektara po gospodarstvu na 16,1 hektara po gospodarstvu kao posljedica smanjenja broja gospodarstava za 11,5 % i smanjenja korištene poljoprivredne površine za 0,7 %. U većini država članica od 2010. do 2013. zabilježeno je povećanje prosječne korištene poljoprivredne površine po gospodarstvu, a samo Češka je zabilježila znatno smanjenje. U Grčkoj i Irskoj zabilježena su manja smanjenja.

Upućivanjem na standardni rezultat može se odrediti ne samo veličina gospodarstava u pogledu njihove poljoprivredne površine već i ekonomska veličina, odnosno vrijednost poljoprivredne proizvodnje prema otkupnim cijenama. Na temelju te mjere poljoprivredna proizvodnja u skupini zemalja EU-28 povećala se (u tekućim cijenama) od 2007. do 2010. za 7,9 % te za dodatnih 7,5 % od 2010. do 2013. (vidjeti tablicu 1.). U tim vremenskim razdobljima u većini država članica EU-a zabilježen je rast, osim u Grčkoj i Cipru gdje je veći pad od 10,0 % zabilježen od 2007. do 2010. te u Italiji od 2010. do 2013. Sličan pad zabilježen je od 2007. do 2010. u Njemačkoj i Irskoj (u Švedskoj je proizvodnja bila više manje ista) te od 2010. do 2013. u Hrvatskoj, Austriji i Portugalu. Rast po stopi većoj od 20,0 % uočen je od 2007. do 2010. u sedam država članica te u četiri države članice od 2010. do 2013. Latvija je jedina država članica u kojoj je takva stopa rasta zabilježena u oba razdoblja.

Radna snaga na poljoprivrednom gospodarstvu

Ukupna radna snaga u skupini država EU-28 bila je 2013. jednaka 9,5 milijuna godišnjih radnih jednica. Od toga su 8,7 milijuna (92 %) bili redovito zaposleni radnici (vidjeti grafikon 3.). Radna snaga na poljoprivrednim gospodarstvima u skupini država EU-28 smanjila se u razdoblju od 2007. do 2013. za 2,3 milijuna godišnjih radnih jedinica (AWU), odnosno za 19,8 %. U razdoblju od 2007. do 2013. radna snaga na poljoprivrednim gospodarstvima smanjila se u gotovo svim državama članicama EU-a, osim u Irskoj, Mađarskoj i Malti gdje se povećala. Ako se računa u postocima, najveći pad zabilježen je u Slovačkoj, Italiji, Cipru i Bugarskoj u kojima se radna snaga smanjila najmanje za trećinu.

Redovno zaposleni radnici činili su više od četiri petine radne snage na poljoprivrednim gospodarstvima u svim državama članicama EU-a. Najmanji udio od 81 % imali su u Španjolskoj, dok su u Latviji gotovo svi pripadnici radne snage bili redovno zaposleni radnici. Kada je riječ o redovno zaposlenim radnicima, među državama članicama EU-a postojale su velike razlike u podjeli između radnika zaposlenih s punim radnim vremenom i ostalih radnika. Redovno zaposleni radnici s punim radnim vremenom činili su više od pola radne snage na poljoprivrednim gospodarstvima u 11 država članica, a najveći udio od približno tri četvrtine (74 %) imali su u Luksemburgu. Nasuprot tomu, udio redovno zaposlenih radnika s punim radnim vremenom u radnoj snazi na poljoprivrednim gospodarstvima iznosio je između jedne četvrtine i jedne petine u Austriji, Hrvatskoj i Litvi, a u Rumunjskoj je taj udio iznosio samo 7 %.

Stočne jedinice

Stado uzgajane stoke u skupini država EU-28 sastojalo se 2013. od ukupno 130 milijuna stočnih jedinica (LSU). Ukupni broj stoke u skupini država EU-28 smanjio se od 2007. do 2013. za 6,6 milijuna stočnih jedinica, odnosno za 4,8 % (vidjeti tablicu 1.). Ukupno 21 država članica EU-a zabilježila je smanjenje broja stoke u tome razdoblju, a u Cipru i Malti taj se broj smanjio za približno 30 %. Među sedam država članica EU-a koje su 2013. imale više stoke nego 2007. u Irskoj, Portugalu i Španjolskoj je zabilježeno povećanje za manje od 1,0 %, u Finskoj i Njemačkoj za 2,0 %, a najveće povećanje za malo manje od 3,0 % zabilježeno je u Luksemburgu i Nizozemskoj.

Korištenje poljoprivrednog zemljišta

Korištena poljoprivredna površina činila je 2013. dvije petine (40,0 %) ukupne površine zemljišta u skupini država EU-28. Dodatnih 9,0 % zemljišta pripadalo je poljoprivrednim gospodarstvima u obliku šumskih površina (6,7 %) ili ostalih vrsta zemljišta koje se ne koriste za poljoprivredu (2,3 %) — vidjeti grafikon 4. Udio površine zemljišta koji je bio korištena poljoprivredna površina u Irskoj se povećao na gotovo tri četvrtine (72,5 %), a u Ujedinjenoj Kraljevini iznosio je više od dvije trećine ukupne površine (70,5 %). S druge strane, korištene poljoprivredne površine činile su manje od desetine površine zemljišta u Švedskoj (7,5 %) i Finskoj (7,4 %). Ove dvije nordijske države članice bile su jedine države članice EU-a u kojima su šumske površine koje pripadaju poljoprivrednim gospodarstvima činile veći udio površine zemljišta od površina koje se upotrebljavaju za poljoprivredu.

Oranice (koje uključuju zemljište za žitarice i ostale oranice) činile su 2013. tri petine (59,8 %) korištene poljoprivredne površine u skupini država EU-28 (vidjeti grafikon 5.), a trajni travnjaci i livade (koji se sastoje od pašnjaka, travnjaka i ekstenzivnih pašnjaka) činili su malo više od jedne trećine (34,2 %). Udio trajnih nasada, poput vinograda, maslinika i voćnjaka bio je 5,9 %, a ostalih 0,2 % većinom je pripadalo vrtovima.

Relativna važnost oranica znatno se razlikovala među državama članicama EU-a i njihov je udio u korištenoj poljoprivrednoj površini bio u rasponu od 35,6 % u Sloveniji do 81,6 % u Mađarskoj. Nordijske države članice, Švedska (85,1 %), Danska (91,5 %) i Finska (98,5 %), nalazile su se iznad tog raspona, a Portugal (30,2 %) i Irska (21,0 %) ispod. Udio trajnih travnjaka i livada povezanih s uzgojem stoke (posebno mliječnih krava i ovaca) bio je veći od 50 % u Luksemburgu, Sloveniji, Ujedinjenoj Kraljevini i Irskoj, a manji od 2 % u Cipru, Finskoj i Malti. Trajni nasadi činili su 10 % korištene poljoprivredne površine u južnim državama članicama, što je povezano s uzgojem grožđa, maslina i citrusnog voća, a najveći udio zabilježen je u Cipru (25,0 %).

Na grafikonu 6. prikazana je detaljnija analiza korištenja poljoprivrednog zemljišta u EU-28. Više od pola svih oranica bilo je pokriveno žitaricama, odnosno jedna trećina (33,2 %) ukupne korištene poljoprivredne površine tijekom 2013. Trajni travnjaci i livade sastojali su se uglavnom od pašnjaka i livada, čiji je udio u ukupnoj korištenoj površini iznosio 21,9 %, u usporedbi s udjelom od 11,4 % površine za ekstenzivne pašnjake i 0,8 % za trajne travnjake i livade koji se ne upotrebljavaju za proizvodnju, ali su prihvatljivi za subvencije.

Izvori i dostupnost podataka

Države članice svakih 10 godina provode sveobuhvatno istraživanje o strukturi poljoprivrednih gospodarstava (potpuno područje primjene je popis poljoprivrede), a tri puta između tih osnovnih istraživanja provode se privremena istraživanja na uzorku. Države članice EU-a prikupljaju od pojedinih poljoprivrednih gospodarstava informacije o sljedećem:

  • korištenju zemljišta,
  • broju stoke;
  • ruralnom razvoju (na primjer, aktivnosti koje nisu poljoprivreda),
  • upravi i radnoj snazi na poljoprivrednom gospodarstvu (uključujući dob, spol i odnos prema nositelju poljoprivrednog gospodarstva).

Podaci dobiveni istraživanjem objedinjavaju se na različitim zemljopisnim razinama (države, regije te, za osnovna istraživanja, okruzi) i slažu prema veličini razreda, statusu površine, pravnom položaju poljoprivrednog gospodarstva, objektivnoj zoni i vrsti poljoprivrednog gospodarstva.

U okviru priprema za istraživanje iz 2010. razvijena je nova pravna osnova: Uredba (EZ) 1166/2008 o istraživanjima o strukturi poljoprivrednih gospodarstava i o istraživanju o metodama poljoprivredne proizvodnje.

Osnovna jedinica na kojoj se temelji istraživanje jest poljoprivredno gospodarstvo, odnosno tehničko-gospodarska jedinica koja ima jedinstveno upravljanje i koja se bavi poljoprivrednom proizvodnjom. Do 2007. istraživanjem o strukturi poljoprivrednih gospodarstava bila su obuhvaćena sva poljoprivredna gospodarstva čija je korištena poljoprivredna površina (UAA) veličine najmanje jednog hektara (ha) i poljoprivredna gospodarstva čija je korištena poljoprivredna površina manja od jednog hektara ako njihova tržišna proizvodnja premašuje određene prirodne pragove. U skladu s novim zakonodavstvom za istraživanje iz 2010. minimalni prag za poljoprivredna gospodarstva promijenio se s jednog na pet hektara. Novi prag od pet hektara prihvatile su Češka, Njemačka i Ujedinjena Kraljevina. U Luksemburgu se prag promijenio na tri hektara, u Švedskoj na dva hektara, a u Nizozemskoj je iznosio najmanje 3 000 EUR standardnih rezultata (više pojedinosti navedeno je u nastavku).

Novim zakonodavstvom promijenila se i pokrivenost istraživanja s 99 % standardne bruto marže na 98 % korištene poljoprivredne površine (osim zajedničkog zemljišta) i 98 % stoke. Zajedničko zemljište (zemljište koje dijeli nekoliko poljoprivrednih gospodarstava) nije uključeno u korištenu poljoprivrednu površinu u slučaju Bugarske, Njemačke, Francuske, Grčke, Irske, Mađarske, Slovenije i Ujedinjene Kraljevine. U svim ostalim zemljama ono ne postoji ili je uključeno u istraživanje.

Standardni rezultat poljoprivrednog proizvoda (usjeva ili stoke) prosječna je vrijednost poljoprivredne proizvodnje u otkupnim cijenama, u eurima po hektaru ili po glavi stoke. Za svaki proizvod postoji regionalni koeficijent koji se temelji na prosječnoj vrijednosti tijekom pet godina. Do 2007. u istraživanju o strukturi poljoprivrednih gospodarstava za razvrstavanje poljoprivrednih gospodarstava prema tipu poljoprivredne djelatnosti i ekonomskoj veličini upotrebljavala se standardna bruto marža, ali nju je u popisu iz 2010. zamijenio pojam standardnog rezultata. Treba napomenuti da standardni rezultat isključuje izravna plaćanja.

Radnu snagu poljoprivrednog gospodarstva čine sve osobe koje su završile obvezno obrazovanje (navršile dob napuštanja školovanja) i koje su na poljoprivrednom gospodarstvu obuhvaćenom istraživanjem obavljale poljoprivredne poslove tijekom razdoblja od 12 mjeseci do dana provođenja istraživanja. Podaci uključuju nositelje poljoprivrednih gospodarstava, čak i ako ne rade na poljoprivrednom gospodarstvu, a njihovi bračni drugovi računaju se samo ako obavljaju poljoprivredne poslove na gospodarstvu. Nositelj je fizička osoba (jedan nositelj ili skupina nositelja) ili pravna osoba (na primjer, zadruga ili druga institucija) za čiji račun ili u čije ime se upravlja gospodarstvom i koja je pravno i gospodarski odgovorna za gospodarstvo. Drugim riječima, subjekt ili osoba koji poduzimaju gospodarske rizike za gospodarstvo, a u slučaju udruženih gospodarstava računa se samo glavni nositelj (jedna osoba). Redovna radna snaga poljoprivrednog gospodarstva uključuje obiteljsku radnu snagu i stalno zaposlene (redovne) radnike koji nisu članovi obitelji. Jedna godišnja radna jedinica (AWU) odgovara poslu koji je obavila jedna osoba koja je zaposlena na poljoprivrednom gospodarstvu s punim radnim vremenom. Puno radno vrijeme znači najmanji broj sati propisan nacionalnim odredbama kojima se uređuju ugovori o radu. Ako u tim odredbama nije izričito naveden broj sati, minimumom se smatra 1 800 sati (225 radnih dana po osam sati).

Kontekst

Politikom ruralnog razvoja nastoji se poboljšati sljedeće: konkurentnost u poljoprivredi i šumarstvu, kvaliteta okoliša i sela, život u ruralnim područjima i diversifikacija ruralnih gospodarstava. Uslijed modernizacije poljoprivrede i povećanja važnosti industrije i, u novije vrijeme, usluga, poljoprivreda je postala mnogo manje važan izvor poslova. Zbog toga se sve više ističe uloga koju poljoprivrednici mogu imati u ruralnom razvoju, među ostalim u šumarstvu, bioraznolikosti, diversifikaciji ruralnog gospodarstva u cilju stvaranja alternativnih radnih mjesta i zaštiti okoliša u ruralnim područjima.

Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) bila je podvrgnuta brojnim reformama usmjerenima na modernizaciju sektora i postizanje njegove veće tržišne usmjerenosti. Nakon približno dvije godine pregovora između Europske komisije, Europskog parlamenta i Vijeća, 26. lipnja 2013. postignut je politički sporazum o reformi ZPP-a. Sporazumom su se nastojale ostvariti dalekosežne promjene: učiniti izravna plaćanja poštenijima i zelenijima, pojačati položaj poljoprivrednika u prehrambenom lancu i povećati učinkovitost i transparentnost ZPP-a te istodobno osigurati odgovor na izazove u pogledu sigurnosti hrane, klimatskih promjena, rasta i radnih mjesta u ruralnim područjima i na taj način pomoći EU-u da ostvari svoje ciljeve promicanja pametnog, održivog i uključivog rasta u okviru strategije Europa 2020. Europski parlament i Vijeće službeno su donijeli najnoviju reformu ZPP-a u prosincu 2013. Istraživanje o strukturi poljoprivrednih gospodarstava i dalje se prilagođava kako bi se osigurali pravodobni i relevantni podaci kojima će se olakšati analiza i praćenje tih promjena.

Vidjeti također

Dodatni podaci Eurostata

Publikacije

Glavne tablice

Farm structure: historical data (1990-2007) (t_ef)

Baza podataka

Farm structure (ef)
Farm structure - 2008 legislation (from 2005 onwards) (ef_main)
Key farm variables (ef_kv)
Overview - Farm land use (ef_olu)
Overview - Farm livestock (ef_ols)
Overview - Farm labour force (ef_olf)
Farm land use - Arable land (ef_ala)
Farm land use - Permanent crops, other farmland, irrigation (ef_po)
Farm livestock and fodder crops (ef_lsf)
Farm labour force (ef_lf)
Other gainful activities and support for rural development (ef_oga)
Farm management and practises (ef_mp)
Survey on agricultural production methods (SAPM, 2010) (ef_pm)
Farm structure - 1998 legislation (1990-2007) (ef_historic)

Posebni odjeljak

Metodologija / Metapodaci

Izvorni podaci za tablice, grafikone i karte (MS Excel)

Ostale informacije

Osnovno zakonodavstvo

  • Uredba 1166/2008 o istraživanjima o strukturi poljoprivrednih gospodarstava i o istraživanju o metodama poljoprivredne proizvodnje (istraživanje o strukturi poljoprivrednih gospodarstava od 2010. na dalje)
  • Uredba br. 378/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1166/2008 u pogledu financijskog okvira za razdoblje od 2014. do 2018.
  • Uredba Komisije br. 715/2014 оd 26. lipnja 2014. o izmjeni Priloga III. Uredbi (EZ) br. 1166/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o istraživanjima o strukturi poljoprivrednih gospodarstava i o istraživanju o metodama poljoprivredne proizvodnje, u pogledu popisa obilježja koja treba prikupiti u istraživanjima o strukturi poljoprivrednih gospodarstava za 2016.

Provedbeni propisi

  • Uredba Komisije 1200/2009 o provedbi Uredbe (EZ) br. 1166/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o istraživanjima o strukturi poljoprivrednih gospodarstava i o istraživanju o metodama poljoprivredne proizvodnje (istraživanje o strukturi poljoprivrednih gospodarstava od 2010. na dalje)
  • Uredba Komisije 2015/1391 o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1200/2009

Povezano i starije zakonodavstvo

  • Uredba Komisije 1242/2008 o utvrđivanju tipologije Zajednice za poljoprivredna gospodarstva (tipologija standardnog rezultata)
  • Uredba Vijeća 571/88 od 29. veljače 1988. o organizaciji statističkih istraživanja Zajednice o strukturi poljoprivrednih gospodarstava između 1988. i 1997.
  • Odluka Komisije 85/377/EEZ od 7. lipnja 1985. o utvrđivanju tipologije Zajednice za poljoprivredna gospodarstva

Vanjske poveznice


Retrieved from "https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Archive:Farm_structure_statistics/hr&oldid=449514"